Još sitnica o Luciću; kaže da nema auto, a Saboru je naplatio 124.000 kuna za putne troškove - autom
Saborski zastupnik HDZ-a po imovinskoj kartici ne posjeduje gotovo ništa
U svih sedam imovinskih kartica koje je saborski zastupnik HDZ-a Franjo Lucić ispunjavao od 4. svibnja 2011. do 21. studenoga prošle godine, a koje se mogu naći na mrežnim stranicama Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, rubrika u koju dužnosnici upisuju pokretnine u svom vlasništvu (u što spadaju i automobili), njegova je prazna.
To znači da Franjo Lucić, pored toga što nema ni kuću, ni stan, niti kakvo plovilo, vikendicu ili apartman na moru, ni kunu ušteđevine, ni jednu jedinu dionicu, niti vrjedniji sat – nema ni osobni automobil. Neobično za čovjeka koji je novinaru Telegrama nudio mito da ne piše o njegovim propalim tvrtkama i pri tom, galantno nudeći honorar za nepisanje, rekavši kako ”novac nije problem”.
Kako putuje iz Pleternice u Zagreb?
Ali, nastranu to. Zanimalo nas je kako dakle zastupnik koji živi u Pleternici, gradiću 180 kilometara udaljenom od Zagreba, putuje na sjednice Hrvatskog sabora. Vlakom se taj put može prevaliti, ovisno o dužini čekanja u Novoj Kapeli (gdje se presjeda), za tri do četiri sata, a autobusom za tri.
Kako je zastupnički posao sam po sebi težak i zamoran (sjednice, nerijetko, znaju potrajati do dugo u noć), zanimalo nas je kako zastupnik Lucić, s obzirom na to da nema osobni automobil, putuje iz svoje Pleternice u Zagreb i odatle se vraća. Zato smo od službi Hrvatskog sabora zamolili podatak koliko je Franjo Lucić, kao saborski zastupnik, naplatio troškove svojih putovanja.
Zatražili smo podatke iz Sabora
U Hrvatskom saboru pedantno se vode svi troškovi zastupnikâ i to pojedinačno, razvrstani po kategorijama. Tako su posebno prikazani troškovi dnevnica, privatnog automobila korištenog u službene svrhe, cestarine, zrakoplovne karate, troškovi putovanja javnim prijevozom, hotelskog smještaja, stanarine i režija (za zastupnike izvan Zagreba koji imaju pravo na trošak najma stana), naknade za odvojeni život ili pak trošak korištenja službenog stana, te druge troškove, navedene u rubrici ”ostalo”, a koji nisu specificirani.
Zastupnik Franjo Lucić za putovanja javnim prijevozom, autobusom ili vlakom, nije potrošio ni lipe, postoji tek trošak od 18.825 kuna za zrakoplovne karte, no kako je najbliža zračna luka iz koje bi Lucić na plenarne sjednice Hrvatskog sabora mogao putovati avionom, ona u Osijeku, udaljena od Pleternice stotinjak kilometara, sigurno je da se potrošeni iznos za avionske karte odnosi na njegova putovanja u inozemstvo ili druga odredišta u Hrvatskoj na koja je išao službeno, kao saborski zastupnik.
124 tisuće za službena putovanja
No, bez obzira na to što nema vlastiti automobil, zastupnik Franjo Lucić, kome je ovo četvrti mandat u parlamentu, u spomenutom razdoblju od prosinca 2011. do srpnja ove godine, na blagajni Hrvatskog sabora inkasirao je za troškove službenih putovanja, iz Pleternice u Zagreb (i natrag), kao i na druge službene aktivnosti saborskog zastupnika, iznos od 124.166 kuna. U tih šest godina Lucić je – prevalivši više od 62 tisuće kilometara u službene svrhe – na blagajni Sabora podigao i 12.060 kuna potrošenih za cestarinu.
U Hrvatskom saboru Telegramu je objašnjeno kako nije nužno da zastupnik posjeduje vlastiti automobil da bi mogao koristiti naknadu od dvije kune po prijeđenom kilometru za svaki dolazak na saborske sjednice. Može imati automobil u najmu (rent a car, lizing), ili koristi automobil u vlasništvu nekog od članova obitelji i sve je to u skladu sa zakonom.
Prije je dolazio s raznim automobilima
Lucić na saborske sjednice dolazi automobilom marke BMW 530 (3.000 kubika) i na zavist drugih saborskih zastupnika koji svoje automobile parkiraju u javnoj garaži u Tuškancu, Lucić svoj automobil ostavlja uz Skupštinu Grada Zagreba, nadomak Hrvatskog sabora. Taj je automobil, kako je Telegram neslužbeno saznao, u vlasništvu jednog od njegovih sinova.
No, ranije dok se u Saboru nije vodila stroža kontrola obračuna putnih troškova, Lucić je troškove dolaska na saborske sjednice obračunavao na više različitih automobila. Što onih u vlasništvu rodbine, što automobila u vlasništvu tvrtke TOFRADO trgovina.
Koji auto navodi kod obračuna kilometraže?
O tome je u pisanom obliku upozoren i tadašnji predsjednik Hrvatskog sabora, Josip Leko, a kada se prišlo temeljitijoj kontroli obračuna, Lucić je s tom praksom prestao. No, od Službi u Hrvatskom saboru nismo dobili podatak koji automobil Lucić sada navodi prilikom obračuna kilometraže.
Da se obračun putnih troškova u Saboru zloupotrebljavalo, svjedoči i primjer bivšeg đakovačkog gradonačelnika Zorana Vinkovića koji je pravomoćno presuđen jer je na saborske sjednice, kao zastupnik HDSSB-a, dolazio službenim automobilom Grada Đakova, a na saborskoj blagajni obračunavao trošak kao da putuje vlastitim automobilom.