Nekad je nužno odabrati stranu

Blamaža Trumpove potencijalne ministrice pred Senatom i iz naše vizure djeluje blago nestvarno

Izvukli smo neke njezine izjave koje su postale viralne

Betsy DeVos speaks during her confirmation hearing for Secretary of Education before the Senate Health, Education, Labor, and Pensions Committee on Capitol Hill January 17, 2017 in Washington, DC. / AFP PHOTO / Brendan Smialowski
FOTO: AFP

Betsy DeVos, Trumpov izbor za ministricu obrazovanja, prema svojoj biografiji možda i nije najkontrovezniji potencijalni član nove američke administracije. DeVos, za razliku od drugih budućih članova Trumpove administracije nema bliske veze s Putinom niti je morala odstupiti zbog problema s plagiranjem.

Bez obzira na to, izbor Betsy DeVos podigao je dosta prašine u krugovima koji prate obrazovnu politiku u SAD-u. Šefica organizacije American Federation of Teachers Randi Weingaten taj izbor nazvala je “najideološkijim izborom od osnutka Ureda za obrazovanje” i “izborom protiv javnog školstva”.

Demokratski senatori na saslušanju pred Senatom u utorak, svojevrsnom razgovoru za posao za ministre, oštro su napali DeVos. Neki njezini osebujni odgovori u Americi su postali viralni. Bez obzira na sve, američki mediji pišu da DeVos ne bi trebala imati problema s potvrdom Senata.

1. Tko je Betsy DeVos?

Betsy DeVos ima 59 godina, milijarderka je i velika je donatorica Republikanske stranke, piše Politico. Iako nikada zapravo nije radila u sustavu javnog obrazovanja, dugo je aktivna na području obrazovnih politika. Donedavno je predsjedavala American Federation for Children, organizacijom koja lobira za deregulaciju privatnih škola.

Bila je na čelu Republikanske stranke u Michiganu i s te je pozicije 1993. progurala zakon koji je dopustio charter škole u toj saveznoj državi, a 2000. bila je na čelu inicijative kojoj je cilj bio legalizirati vaučere u obrazovanju, koji bi obiteljima omogućavali da javni novac koriste kako bi djeci plaćali pohađanje privatnih i vjerskih škola. Njen suprug, Richard DeVos, 2010. pokrenuo je vlastitu charter školu.

2. Što su charter škole koje DeVos zagovara?

Charter je termin za školu koja se financira javnim novcem, ali funkcionira nezavisno od sustava javnog obrazovanja. Takve škole u nekim slučajevima mogu biti i privatne. Sve charter škole nisu iste. Imaju veću slobodu u kreiranju programa i imaju različite ciljeve u obrazovanju. Charter škole mogu biti, na primjer, vjerske škole. Škola Richarda DeVosa bavi se avijacijom.

To su, pojednostavljeno, škole izbora. Roditelji sami biraju hoće li dijete upisati u njih. Kritičari charter škola kažu kako se takve škole, iako financirane javnim novcem, često zapravo ponašaju kao da su privatne. Nisu obvezne predavati službeni kurikulum, često su netransparente i imaju problema s korupcijom, piše Washington Post.

Charter škole, iako su financirane javnim novcem, u mnogim slučajevima nemaju iste ishode učenja kao javne škole sa službenim kurikulumom. To otežava kontrolu nad njima. Za vrijeme saslušanja pred senatom, senator Tim Kaine pitao je DeVos misli li da bi sve škole koje su financirane javnim novcem trebale podlijegati istim standardima odgovornosti. DeVos je uporno izbjegavala odgovor, ponavljajući samo da “podržava odgovornost”.

3. Što su vaučeri u obrazovanju i zašto su bitni?

Charter škole financiraju se javnim novcem putem vaučera, u koje savezna država preusmjerava novac i zatim ga dijeli obiteljima koje djecu žele upisati u takve škole. Vaučeri u osnovi roditeljima vraćaju novac koji bi država potrošila na obrazovanje njihova djeteta, a roditelji sami odlučuju u koju će charter školu upisati dijete. Iznos vaučera varira od savezne države do savezne države, no u prosjeku se radi o iznosima između dvije i pet tisuća dolara na godinu.

Vaučeri u obrazovanju politički su dosta osjetljivo pitanje. Njihovi zagovaratelji tvrde da siromašnim obiteljima, koje inače nisu u mogućnosti djecu upisati u privatne škole, omogućuju veću kontrolu nad obrazovanjem svoje djece. Kritičarim s druge stranem tvrde kako je uzimanje novca iz javnog obrazovanja i njegovo preusmjeravanje u charter škole, koje imaju veću slobodu u kreiranju kurikuluma, uništava javno obrazovanje i briše granicu između crkve i države jer javni novac preusmjerava u često vjerske škole, čiji programi nisu u potpunosti sekularni.

4. Sulude izjave o oružju u školama

DeVos snažno zagovara deregulaciju javnog obrazovanja, čak i kada se radi o stvarima koje bi trebale biti jasne same po sebi, poput pravila o zabrani nošenja oružja u školama. Na saslušanju pred Senatom na direktno pitanje senatora Chrisa Murphyja pripadaju li pištolji školskom okruženju, DeVos je odgovorila kako to pitanje nije u nadležnosti federalne vlade te da bi odluku o takvim pitanjima trebalo prepustiti saveznim državama.

Tu je tvrdnju pokušala objasniti na primjeru savezne države Wyoming, gdje je oružje u školi “vjerojatno potrebno kako bi se škola mogla zaštititi o potencijalnih napada grizlija”.