Hoće li Vlada opet kriviti vanjske okolnosti na koje ne može utjecati?
Fižulić se pita što kad nas pogodi rast cijena nafte i sve što ide s tim
Kada je u srijedu, 30. studenog 2016. suprotno očekivanjima većine promatrača bečki ministarski sastanak OPEC-a završio dogovorom o smanjenju proizvodnje nafte za 1,2 milijuna barela dnevno njena cijena na svjetskom tržištu zabilježila je rijetko viđen skok. Tako je vrijednost BRENT-a za isporuke u veljači naredne godine već do ponedjeljka porasla za 17%, na 55 dolara za barel.
Saudijska Arabija, kao najveći proizvođač nafte među članicama OPEC-a, ovog će tjedna nastojati privoljeti i najvažnije izvoznike izvan kartela na dodatnu redukciju proizvodnje za 600 tisuća barela dnevno. Ukoliko će svi važniji izvoznici poštovati dogovor kojim se smanjuje svjetska proizvodnja za gotovo 2%, cijene nafte mogle bi dosegnuti vrijednosti iz proljeća 2015. Za usporedbu, trenutna cijena barela nafte izražena u američkim dolarima gotovo je za trećinu veća od one početkom godine, ali i za polovicu manja od cijene u rujnu 2014.
Razdoblje novih, teško predvidivih odnosa
U istom razdoblju euro je oslabio za petinu svoje vrijednosti prema američkom dolaru. U jesen 2014. za jedan euro dobivalo se 1,3 američka dolara, a u ponedjeljak 5. prosinca 2016. jedva 1,08. Budući da hrvatska kuna marljivo slijedi odnose između dvije najvažnije svjetske valute američki dolar danas vrijedi kunu više nego krajem 2014. Trenutnih 7 kuna za jedan američki dolar jedva je dvadesetak lipa ispod povijesnog maksimuma zabilježenog u studenom 2015.
Odbor guvernera FED-a, američke središnje banke, održat će svoju narednu sjednicu 13. i 14. prosinca 2016. Daljnje odgađanje povećanja osnovne kamatne stope vrlo je malo vjerojatno. Prinos na desetgodišnje američke državne obveznice u petak je zabilježio nivo od 2,39%, što je jedan postotni bod više od prinosa u srpnju ove godine. Tako je prinos na američki dug trenutno veći od prinosa na državne obveznice velike većine članica Europske unije, uključivši Bugarsku, Češku, Sloveniju i tri baltičke države.
Uz sve navedeno, siječanjskom inauguracijom Donalda Trumpa počet će razdoblje novih, teško predvidivih međudržavnih političkih i ekonomskih odnosa. Polazeći od zatečene situacije na svjetskim financijskim tržištima te cijene nafte u protekle dvije godine hrvatska Vlada krenula je u poreznu reformu i proračunske projekcije za naredno razdoblje. Jeftina energija, niske kamatne stope i vrijednosti američkog dolara prema euru u skladu s dosadašnjim oscilacijama trebali su činiti vanjski okvir provedbe unutrašnje ekonomske politike i fiskalne prilagodbe.
Negativnom efektu bit će izložena i Hrvatska
Ali u protekla četiri tjedna sve je dovedeno u pitanje. Počelo je s neočekivanom Trumpovom izbornom pobjedom nakon koje je uslijedilo snažno jačanje dolara u odnosu na sve svjetske valute. To je pratio i veliki skok prinosa na američke državne obveznice. Još povrh svega je odluka svjetskog naftnog kartela o smanjenju proizvodnje nafte izazvala pravu pomutnju u projekcijama kretanja cijene osnovnog energenta u narednoj godini.
Zbog istovremenog snažnog jačanja američkog dolara i porasta cijene nafte čija se vrijednost iskazuje upravo u toj valuti sve države uvoznice kojima dolar nije primarna ili vezana valuta bit će izložene zbirnom negativnom efektu. Među njima je naravno i Hrvatska. U protekle dvije godine cijene naftnih derivata na domaćem tržištu smanjene su za svega 15% iako je cijena sirovine u istom razdoblju prepolovljena.
Važnost jeftine nafte u ekonomskom rastu
Budući da je hrvatsko naftno tržište potpuno deformirano i dobrim dijelom monopolizirano trenutni cjenovni udar bit će u vrlo kratkom roku prenesen na krajnjeg potrošača. Nova verzija uvezene inflacije opteretit će kućne budžete za par stotina kuna mjesečno i povećat će troškove poslovanja većini gospodarskih subjekata. To će najbolje pokazati neveselu činjenicu koliki dio ekonomskog rasta u protekloj i ovoj godini možemo zahvaliti isključivo jeftinoj nafti.
Ali još jednom bit će vidljiva sva promašenost Vladine porezne reforme koja je trebala potaknuti gospodarski rast povećanjem osobne potrošnje bolje stojećeg dijela stanovništva. Građani kojima će zbog manjeg poreza na dohodak ili zbog minulih zasluga biti uvećani prihodi moći će iste djelomično ili u cijelosti potrošiti na benzinskim crpkama, a ostali, koji su dakako u većini, morat će pronaći izvore za pokriće novonastalih životnih troškova.
Negativan utjecaj na nominalni rast BDP-a
Država će, naravno, zahvaljujući obračunu PDV-a na povećanu cijenu naftnih derivata moći ostvariti planirane prihode te zadovoljno obavijestiti svekoliko građanstvo o „dobrom punjenju proračuna“. Znači u 2017., državi i manjem dijelu građana bit će barem jednako kao u protekle dvije godine, a velikoj većini ostalih bit će sigurno lošije. Vlada će pronaći krivca u vanjskim okolnostima na koje nije mogla utjecati, što kao i uvijek samo djelomično odgovara istini.
Porast vrijednosti uvezene nafte utjecat će negativno i na nominalni rast BDP-a, ali daleko veću brigu trebalo bi izazvati moguće povećanje kamatnih stopa. Naime, u svim proračunskim projekcijama Vlada je iskazala namjeru smanjenja cijene zaduživanja kao posljedice uravnoteženja državnog proračuna.
Trenutno rekordno niski tečajevi eura, te kineske, indijske, turske, brazilske, meksičke i čileanske valute u odnosu na američki dolar, kao i najave protekcionističke politike nove američke administracije te mogući trgovački ratovi sigurno nisu okruženje koje bi trebalo ohrabrivati kupce hrvatskih dužničkih papira.
Koliko je Sanaderu trebalo da prizna da smo u banani
Nije upitno refinanciranje pozamašnog duga koji dospijeva u 2017., ali cijena možda ipak neće biti u skladu s optimističnim planom Vlade. I tada će joj biti krive vanjske okolnosti na koje nije mogla utjecati, što opet samo djelomično odgovara istini.
Hrvatska je očito osuđena na ponavljanje pogrešaka iz svoje prošlosti, kako onih političkih iz prošlog stoljeća, tako sada i ekonomskih promašaja Vlade Ive Sanadera. Naslijeđeni gospodarski rast teško će biti zadržan samo jačanjem osobne potrošnje imućnijeg dijela stanovništva. Daljnje imovinsko raslojavanje, zapravo siromašenje dobrog dijela građana, pojačat će s jedne strane iseljavanje, a s druge strane ovisnost o državi kao socijalnoj ustanovi.
Većina neovisnih analitičara još je u vrijeme prve prezentacije porezne reforme upozoravala na moguće negativne vanjske utjecaje kao opasnost za ostvarenje proračunskih planova. Porezna reforma je izglasana, ali prijedlog državnog proračuna za narednu godinu još uvijek može imati korekcije u skladu s promijenjenim vanjskim okolnostima. Ivo Sanader uvjeravao je najprije sebe, a potom i nas da američka financijska kriza nema ništa s Europom. Kada smo desetak mjeseci kasnije saznali da smo u banani, rješenja su postala puno bolnija i skuplja. Vlada Andreja Plenkovića ne bi trebala ponoviti sličnu pogrešku.