Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Politika & Kriminal

Fižulić: Je li, nakon neočekivane izjave gospodina Ramljaka, evidentno da je Hrvatska postala Agrokorov sudužnik?

Granko Fižulić kontekstualizira primjenu 'Lex Agrokora'

Telegram komentar

Pošalji Podijeli Tweetaj

U tjednu nakon rujanskih parlamentarnih izbora 2016. kada su Andrej Plenković i Božo Petrov započeli pregovore o sastavljanju zajedničke Vlade, Ivica Todorić uspješno je završio pregovore s pet inozemnih banaka o produljenju kratkoročnih obaveza vrijednih 500 milijuna eura. Dva mjeseca kasnije Agrokor je produljio kreditni aranžman u iznosu od 340 milijuna eura i s VTB Bank (Austrija), bankom u većinskom vlasništvu ruske države.

Kratka obavijest dostavljena Zagrebačkoj burzi kojom su Ledo, Jamnica i PIK Vinkovci izvijestili javnost o davanju jamstava za obaveze Agrokora u ukupnoj vrijednosti od 840 milijuna eura bila je i jedina vijest u lokalnim medijima o događaju koji je, kako se kasnije pokazalo, bio presudan za kolaps koncerna. Naime, u uvjete produženja aranžmana banke kreditori, a to su uz spomenuti VTB bile Sberbank Europe, Sberbank of Russia, BNP Paribas, Credit Suisse (London), Goldman Sachs i J.P. Morgan Securities, ugradile su obavezu Ivici Todoriću da njegov krovni Adria Group Holding B.V. iz Nizozemske mora refinancirati svoj PIK kredit od 535 milijuna eura prije 8. ožujka 2018.

Još se u studenom znalo da je Agrokor na rubu

Ukoliko on to ne uspije učiniti Agrokoru će istovremeno dospjeti na naplatu i ovih 840 milijuna eura. Znači, u studenom 2016. vodećim ljudima koncerna, ali i HNB-u, domaćim bankarima te pojedinim članovima Vlade, bilo je više nego jasno kako je najveća regionalna kompanija došla do samog ruba financijske i poslovne održivosti. To je u svojim prošlotjednim intervjuima za HTV i Novu TV neizravno potvrdio i izvanredni povjerenik Ante Ramljak, te je svako daljnje negiranje Banskih dvora o njihovoj tadašnjoj neinformiranosti učinio deplasiranim. Ostaje i dalje potpuno nejasno kako je uz sav taj utvrđeni enormni rizik Vlada dozvolila HBOR-u davanje „božićnog“ kredita Jamnici, Ledu, Zvijezdi i PIK Vrbovcu u iznosu od 378 milijuna kuna.

Drugog dana ove godine Moody’s je snizio rejting Agrokora na B3, a kao jedan od glavnih razloga za tu odluku naveo moguće neuspješno refinanciranja PIK kredita te tako uzrokovano prijevremeno dospijeće kreditnog aranžmana Agrokora u iznosu od 840 milijuna eura. Snižavanje rejtinga dodatno je pooštrilo uvjete koje su inozemne banke u to vrijeme nudile Agrokoru te je 18. siječnja 2017. koncern objavio vijest o prekidu pregovora s bankama o novom sindiciranom kreditu. Narednog dana počeo je nezaustavljivi strmoglavi pad vrijednosti tri tranše obveznica koncerna izdanih 2012. u ukupnom iznosu od 900 milijuna eura kojim je i praktički okončana svaka mogućnost očuvanja vlasničkog, poslovnog i financijskog modela kompanije.

Nejasno je zašto je Vlada 2 mjeseca pregovarala

Zbog čega je Vlada još gotovo puna dva mjeseca tajno pregovarala s Ivicom Todorićem i ruskim bankama, a javnost umirivala izjavama Zdravka Marića, Martine Dalić i samog Andreja Plenkovića mogu samo nagađati. Analitičar Unicredita, vlasnika Zagrebačke banke, Mehmet Dere objavio je 6. veljače 2017. svima dostupnu analizu financijske pozicije Agrokora, koju je zaključio preporukom vlasnicima gore spomenutih obveznica koncerna da se istih što prije riješe iako je njihova tadašnja cijena bila 80 centi za euro. Usput, prošlog petka njima se trgovalo po cijeni od 30 centi za euro što je pet centi iznad najniže vrijednosti zabilježene početkom travnja.

Mehmet Dere jasno je upozorio da nemogućnost refinanciranja PIK kredita predstavlja za Agrokor „material downside risk“ iako je nominalni dužnik krovna nizozemska kompanija Ivice Todorića. Naravno da su Vlada, HNB i ostala regulatorna tijela bila upoznata s navedenom analizom, ali je najšira javnost i dalje ostala pošteđena loših vijesti o budućnosti najvećeg poslodavca. Kada je polovinom ožujka provaljena vijest o tajnom posjetu Ivice Todorića Banskim dvorima koji se zbio posljednje nedjelje u veljači medijski vulkan nezadrživo je eruptirao. Iz svega navedenog vidljivo je da je Vlada nepotrebno i nepovratno izgubila tri mjeseca u kojima je mogla pripremiti odgovarajuće izmjene Stečajnog zakona te izbjeći brzinsko usvajanje i primjenu dvojbenog i nedorečenog lex Agrokor.

Mogući zahtjevi za naknadu štete

I pravnim laicima je jasno da svaka izmjena nacionalnog zakonodavstva kojom se mijenja položaj inozemnih investitora i kreditora uz zadiranje u njihova ranije ugovorena prava može imati za posljedicu zahtjeve za naknadu štete. Republika Hrvatska je usvajanjem i primjenom lex Agrokor omogućila posjednicima obveznica Agrokora i PIK obveznica nizozemskog Adria Group Holdinga, te inozemnim i domaćim bankama da ukoliko ne budu zadovoljni nagodbom o namirenju tražbina vjerovnika pokušaju sudskim putem namiriti svoja potraživanja. To je prošlog tjedna neočekivano djelomično potvrdio i sam Ante Ramljak.

Ali nije spomenuo do sada najsporniji element rada izvanredne uprave, selektivno plaćanje „starih“ obaveza. Izvanredna uprava je u protekla tri tjedna platila 380 milijuna kuna obaveza koje su dospjele prije početka njenog rada i to bez ikakvih jasnih kriterija i razloga. Ante Ramljak isto tako nije rekao da nezadovoljni vjerovnici neće tražiti naknadu štete samo od Agrokora, već i od onog koji je usvajanjem naknadnog zakonskog okvira i njegovom dvojbenom primjenom nanio moguću štetu pojedinim kategorijama vjerovnika. A to je upravo Republika Hrvatska.

Važan detalj koji nije uhvatio pažnju vlasti ni javnsti

Kada je Adria Group Holding prije tri godine izdao PIK obveznice Ivica Todorić je kao osiguranje naplate založio 95% dionica Agrokora. Budući da se navedenim obveznicima već neko vrijeme trguje po cijeni od 4 centa za euro, a polazeći od činjenice da njihovi vlasnici nisu pozvani da sudjeluju u nagodbi nije teško pretpostaviti njihove buduće poteze. Pokretanje sudskog spora za naknadu štete protiv vlasnika dionica i države koja je svojim naknadnim izmjenama zakonskog okvira iste praktički obezvrijedila nameće se kao jedino moguće rješenje. Ugledni Canadian Pension Plan Investment Bord i Invesco Ltd nalaze se među prvotnim kupcima ovog izdanja visokorizičnih obveznica koji su nedavno angažirali konzultantsku tvrtku Moelis&Company kao savjetnika za eventualnu naplatu 600 milijuna eura vrijednog potraživanja.

Zanimljivo je napomenuti da se među kupcima PIK obveznica nalazi i Prudential Global Short Duration High Yield Fund, koji u svom polugodišnjem izvješću objavljenom 16. ožujka 2017. navodi da je „prevelika izloženost prema Agrokoru bila najveće odstupanje od performansi fonda.“ Iako navedeni fond drži u svom portfelju PIK obveznice nominalno vrijedne 4,16 milijuna eura izdane od strane nizozemskog krovnog holdinga on ih tretira, poput svih ostalih, kao svoju izloženost prema samom koncernu. Očito da taj detalj do sada nije bio vrijedan pažnje kako hrvatskih vlasti, tako ni zainteresirane javnosti.

Nove informacije saznali smo iz Bloomberga

Prošli tjedan Bloomberg je objavio iznimno dobar i sadržajan članak o Agrokoru kao balkanskoj crnoj rupi koja guta milijarde eura. U njemu se između ostalog spominju i neki od postojećih vlasnika obveznica Agrokora. Već sam pisao da su obveznice uz veliki diskont kupovali američki vulture ili strvinarski fondovi poput relativno malog ali sveprisutnog Knighthead Capital Managementa. Sada smo zahvaljujući Bloombergu saznali da je u protekla tri mjeseca u igru ušao i ogromni T. Rowe Price Group sa svojim vulture fondovima, ali da obveznice još uvijek drže i prvotni kupci kao što su Fidelity i Axa IM. Ovaj potonji potvrdio je angažman konzultantske kuće PJT Partners koja bi trebala pronaći način naplate 900 milijuna eura vrijednih obveznica.

Budući da je u prospektu koji je pratio izdavanje obveznica pokrivenih dodatnim jamstvima kompanija u sastavu Agrokora ugovorena nadležnost suda u New Yorku, tužbe za naknadu štete čine se mogućima.
I na kraju, Sberbank je obavijestio javnost o stavljanju rezervacije na polovinu iznosa svoje ukupne izloženosti prema Agrokoru, koja po podacima samog dužnika iznosi 8,17 milijardi kuna, ali isto tako i o mogućnosti da svoja potraživanja zaštiti sudskim postupkom.
U protekla dva mjeseca Andrej Plenković, Martina Dalić, Tomislav Tolušić i, otkad je imenovan, Ante Ramljak, okupirali su cijeli medijski prostor porukama o zaštiti domaćih dobavljača i poljoprivredne proizvodnje. Inozemne banke i financijske institucije spominjane su jedino u kontekstu vjerojatno nepotrebnog dodatnog financiranja.

Nitko osim Ramljaka nije spominjao rizike

Nikada, ali apsolutno nikada nitko od njih osim Ante Ramljaka nije spomenuo moguće rizike po Republiku Hrvatsku proizašle iz načina primjene lex Agrokor kojim se favoriziraju pojedine grupe domaćih dobavljača i na taj način otvara mogućnost sudskih sporova vrijednih milijarde eura. Lex Agrokor treba što prije izmijeniti na način da nove isporuke dobavljača dobiju „super seniority“ status, poput novih kredita banaka. Dobavljači roba i usluga moraju imati sigurnost da će sve njihove nove isporuke biti plaćene bez obzira na konačni ishod samog procesa izvanredne uprave. U tom slučaju otpali bi i zahtjevi nekih dobavljača poput Coca Cole za avansnim plaćanjem isporuka, a zbog relaksiranog tijeka novca bila bi suvišna i potreba koncerna za novim zaduženjem, ili bi iznos novog kredita bio znatno skromniji.

Predizborna kampanja i eventualno dobiveni politički bodovi kod pojedinih interesnih skupina ili površnih promatrača ne mogu biti opravdanje za preskupe promašaje Vlade. Ovo je igra jako velikih brojeva i kompleksnih pravnih nadmetanja, a njeno trajanje vremenski premašuje čak i pune mandate saborskih zastupnika. U našim provincijskim i palanačkim uvjetima najlakše se sakriti iza navodnih interesa domaćih dobavljača i praviti se da ugovoreni sud u New Yorku ne postoji. Kada jednom otkrijemo njegovu realnu moć bit će kasno. Tada će u Banskim dvorima već sjediti neka nova ekipa koja će za sve pogreške, po običaju, kriviti prethodne.

Podijeli 1567 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani