Premijer je trebao odmah raspisati izbore, ovako je, u sukobu HDZ-a i Mosta, pobjednik Hasanbegović

Premijer je svoju veliku šansu nepovratno ispustio

Kako sam već pisao, Zdravko Marić postao je najveći politički teret Vlade još sredinom ožujka kada kolaps Agrokora više nije bilo moguće skrivati. Njegov odlazak iz Vlade tada ne bi bio tretiran kao ustupak Mostu ili oporbi, već kao razuman i odgovoran politički čin ministra koji je morao znati za nerješive nevolje svog bivšeg poslodavca. Ostavka Vlade poštedjela bi Andreja Plenkovića kompromitirajućeg i mučnog skupljanja glasova u parlamentu za obranu ministra financija, odnosno za izbor Gordana Jandrokovića kao novog predsjednika Sabora.

To bi još i imalo nekog rezona da je odmah uslijedila i potvrda nova četiri ministra umjesto potjeranih članova Vlade iz redova Mosta. Ali prolongiranje izbora ključnih ministara za lipanjsku saborsku sjednicu nije ništa drugo nego debakl primijenjene taktičke varijante i naglo ljuštenje pozlate s brižno stvaranog i dobro njegovanog premijerskog lika i djela.
Prijevremeni parlamentarni izbori održani prije ljetnog raspusta ne bi samo zatekli potpuno nespremnu oporbu nego bi i omogućili Andreju Plenkoviću eliminiranje svih unutarstranačkih oponenata.

Isto tako mogao se riješiti minornih strančica koje je HDZ-ova šlep služba u zadnja dva saziva dovela u Sabor. Ali Plenković je zbog krive političke kalkulacije tu svoju šansu nepovratno propustio i sad njegova politička sudbina ovisi o uspjehu HDZ-a na lokalnim izborima, strahu nekolicine oporbenih saborskih zastupnika od gubitka svojih pozicija te listi tražbina vjerovnika Agrokora.

Neprekinuti niz sukoba dvije HDZ-ove frakcije

Kada je Zlatko Hasanbegović odlučio zauzeti drugo mjesto na izbornoj listi Brune Esih u Gradu Zagrebu HDZ je nakon dugo vremena dobio ozbiljnu konkurenciju za glasove krajnje nacionalističke desnice. Sada to više nije samo nadmetanje za gradonačelničku poziciju između nezavisne Brune Esih i kandidata HDZ-a Drage Prgometa, nego i borba između službene stranačke liste i Zlatka Hasanbegovića koji je na prošlogodišnjem Općem izbornom saboru dobio najviše glasova za predsjedništvo HDZ-a.

Bivši ministar kulture krenuo je u nemilosrdni i otvoreni rat ne samo sa stranačkim predsjednikom već i sa cijelim nizom ljudi koji ga okružuju. Zanimljivo je da Hasanbegovićeva lista krivaca za uzurpaciju ovlasti stranačkih tijela te za ideološki neprihvatljivo i trgovački motivirano skretanje HDZ-a ima ista imena kao i ona napravljena od strane čelnika Mosta.

Naime, na njoj se nalaze između ostalih Vladimir Šeks, Franjo Gregurić, Davor Božinović i Martina Dalić kao „njegovi mentori i kreatori politike protivne stvarnim interesima i svjetonazoru većine članova HDZ-a.“
Povijest HDZ-a zapravo je gotovo neprekinuti niz sukoba između dvije frakcije u samom vodstvu stranke. Sukladno današnjoj terminologiji, grupacije „globalista“ i „suverenista“, ali zapravo tehnokrata i žestokih nacionalista, vode svoje nemilosrdne međusobne ratove za upravljanje strankom i državom povremeno koristeći javnost i vanjske resurse.

Hasanbegović je, ipak, krivo procijenio bit HDZ-a

Franjo Tuđman uvijek je pažljivo radio ravnotežu između ove dvije frakcije, u kojoj je prva uvijek dobivala većinu fotelja u Vladi, a druga najveći broj mjesta u saborskim klupama. Tehnokrati nikada nisu imali značajniju podršku u stranačkom članstvu, ali su svi dosadašnji premijeri iz redova HDZ-a pripadali ili bili bliski toj frakciji. Sukobi Stipe Mesića i Gojka Šuška, Ive Sanadera i Ivića Pašalića, Jadranke Kosor i Tomislava Karamarka te danas Andreja Plenkovića i Zlatka Hasanbegovića imaju zajednički rezultat.

Za poraženog nije bilo milosti i bez obzira na prethodne zasluge bio je izbačen iz stranke. Hasanbegović je svojim proračunatim nastupom isprovocirao svoje eliminiranje kako bi testirao nezadovoljstvo dijela vodstva i velike većine članstva. Ali je kao i mnogi dosad, podcijenio osnovno vezivno tkivo HDZ-a, a to je hipertrofirani klijentelizam zbog kojeg će i javna podrška stranačkog članstva političkim stavovima i ideološkoj platformi bivšeg ministra kulture potpuno izostati.

Iako Hasanbegović bez ikakve sumnje reprezentira ideološke preferencije velike većine HDZ-ovog biračkog tijela, njegova politička budućnost nije tako sigurna. HDZ je u protekla dva desetljeća na razne načine uspješno eutanazirao sve stranke krajnje nacionalističke desnice. Kako će završiti ovaj najnoviji pokušaj stvaranja platforme koja treba preuzeti taj politički prostor koristeći listu Brune Esih uz podršku utjecajnih klerikalnih udruga i pojedinaca, to ćemo tek vidjeti.

Oporbeni prvaci koji dovode u pitanje svoj smisao

Budući da o Esih, Hasanbegoviću i njima na lokalnim izborima pridruženom Željku Glasnoviću ovisi i sudbina Vlade, a s druge strane tu istu Vladu trebaju podržati i zastupnici SDSS-a, Plenkovićeva zadaća ne izgleda previše izvedivom. U prošlom sazivu Sabora najglasniji protivnici održavanju prijevremenih izbora bili su danas već zaboravljeni pravaši Pero Čorić i Ivan Tepeš te umirovljenički kadar Milivoj Špika.

Njihovo javno protivljenje održavanju izbora bilo je motivirano velikim troškom izbornog procesa te potrebom očuvanja političke stabilnosti i nastavka uspješnog rada Vlade Tihomira Oreškovića. Tako i sada ekipa sastavljena od budućih gubitnika saborskih pozicija nariče nad izbornim troškovima, turističkom sezonom i političkom stabilnošću. Makar nitko ne razumije kakve veze ima dolazak Nijemaca, Čeha, Poljaka i svih ostali željnih Jadranskog mora sa sudbinom društva u Banskim dvorima.

I kakva je to politička stabilnost Vlade koja ovisi o volji jednog ili dva zastupnika da se u petak pojave na Trgu Sv. Marka. Kada se prijevremenim izborima protive saborski statisti bez neke političke budućnosti zaokupljeni svojim egzistencijalnim brigama više je nego očekivano, ali ako to čine prvaci oporbenih stranaka onda oni time dovode u pitanje i sam smisao svog postojanja.

U lipnju će se doznati lista Agrokorovih tražbina

Kriza Vlade Andreja Plenkovića započela je prije dva mjeseca kada je javnost saznala za razmjere poslovnih i financijskih problema u Agrokoru. Njen daljnji mandat bit će vrlo teško održiv nakon što tijekom lipnja postane dostupna lista svih vjerovničkih tražbina, a dobavljačima prihvatljiva nagodba pokaže se kao neizvediva misija. Kada je izvanredna uprava koncerna objavila listu dobavljača čija su potraživanja plaćana mjenicama nije bilo reakcije javnosti ni politike na pojavu nekih neočekivanih imena.

Naime, vrlo je teško razumljivo kako su kompanije u sastavu koncerna uspjele plaćati mjenicama isporuke električne energije i plina društvima u sastavu HEP-a te na isti način podmirivati svoje obaveze prema državnom Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Pojava vladine Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na nefriziranoj listi posjednika regresnih mjenica zahtijeva pak posebnu pažnju nadležnog saborskog odbora.

Premijer je u dva mjeseca izgubio ključnu podršku

Prošlog listopada mogli smo čitati tekstove o barem dva buduća mandata stabilne Vlade Andreja Plenkovića. Ta iluzija nije trajala ni punih osam mjeseci. HDZ nikada nije ni jednom od svojih čelnika oprostio gubitak vlasti, bez obzira na njihove ideološke stavove i političke preferencije. Andrej Plenković ostat će zabilježen kao premijer koji je u samo dva mjeseca izgubio ključnu podršku javnosti.

Ako se i uspije održati neko vrijeme u premijerskoj fotelji manjinske Vlade ili nove koalicijske kombinacije, to će za sve, pa tako i za njega, biti samo gnjavaža i nepotrebno gubljenje vremena. Kada je izbacivao Most iz Banskih dvora, morao je znati da su prijevremeni parlamentarni izbori neizbježni te da njihovo odlaganje može biti fatalno.