Nekad je nužno odabrati stranu

Fižulić: Raspad koalicije zahtijeva ostavku premijera. To je, zbog svađa s HSLS-om, napravio i Račan

Premijer je pogriješio, zanemarivši jednostavnu i neoborivu činjenicu

ZAGREB, CROATIA - OCTOBER 7: HDZ leader Andrej Plenkovic (R) and representative of Most, Bozo Petrov (L) hold a press conference after HDZ and Most agreed to revive their coalition, clearing the way to form a new government this month after September's snap vote, in Zagreb, Croatia on October 7, 2016. Stipe Mayic / Anadolu Agency, Image: 302192253, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Abaca
FOTO: Profimedia, Abaca

U utorak 4. listopada 2016. u zagrebačkom kinu Europa održana je premijera filma Gazda. Čelnici Mosta, Božo Petrov, Nikola Grmoja i Ivan Kovačić, bili su jedini viđeniji političari na projekciji filma. Prije početka prikazivanja novinari su budućeg predsjednika Sabora upozorili kako je HDZ, njegov očekivani koalicijski partner, prilično kompromitiran samim sadržajem dokumentarca, ali se Petrov nije dao smesti i odgovorio je da ga „film jako zanima“. Nakon projekcije dopunio je svoju izjavu rečenicom kako je „film vrlo edukativan“ i da Most nema problema sa sadržajem dok „za HDZ baš i nije siguran“.

Ankica Mamić, tadašnja glasnogovornica predsjednika Uprave Agrokora Ivice Todorića, narednog je dana bila gost Novog dana, jutarnje emisije na N1. Komentirajući sastav buduće Vlade i ocjenjujući doprinos pojedinih ministara iz Oreškovićeve ekipe, istakla je da Agrokor ima „besprijekornu reputaciju“ te da Petrov „nije imao što raditi na premijeri filma“ koji istu dovodi u pitanje. Vjerojatno ponukan takvim razmišljanjima, vodeći hrvatski kino distributer nije želio prikazivati film, a većina medija popratila je cijeli događaj gromoglasnom šutnjom.

Zgodna epizoda koja opisuje suštinu problema

Ta zgodna epizoda odigrana dva tjedna prije početka rada Vlade Andreja Plenkovića najbolje govori o suštini problematičnih odnosa HDZ-a i Mosta. Stariji partner u ovom ponovno raspadnutom braku nije nikada posumnjao u održivost društvenog i gospodarskog modela osmišljenog i realiziranog u devedesetim godinama prošlog stoljeća. Čelnici Mosta, iako pripadnici istog ideološkog i svjetonazorskog obrasca, povjerovali su u popravljanje ne samo modela nego i svog koalicijskog partnera.

Dan prije premijere filma „Gazda“ napisao sam kako Most daleko više razmišlja o lokalnim izborima 2017. nego o obećanim reformama i sektorskim politikama, a da HDZ bez obzira na novo vodstvo i umivenu retoriku nije i ne može biti generator promjena postojećeg društvenog i gospodarskog modela, pogotovo ne u izbornoj godini i uvjetima prikrivenih frakcijskih borbi.

U međuvremenu je slom jednog od nosivih stupova društva doveo održivost samog modela u pitanje, a obračuni unutar HDZ-a dodatno su motivirali predsjednika stranke i Vlade na izbacivanje Mosta iz Banskih dvora. Monolitnost i svekoliko jedinstvo stranke puno je lakše ostvariti u uvjetima vanjske ugroženosti nego kada politički protivnici imaju zabavu u svom dvorištu.

Vlada je simbolički pala nakon glasovanja

Ministri iz kvote Mosta imali su prošlog četvrtka pred sobom nemogući zadatak. Božo Petrov i Andrej Plenković pred njih su postavili međusobno protivne zahtjeve. Kada su Ivica Račan i Dražen Budiša 2001. u slučaju izručenja Ante Gotovine slično učinili ministrima iz redova HSLS-a, nas trojica glasovali smo sukladno zahtjevu stranke i odmah podnijeli ostavke na svoje ministarske pozicije. Naime, ministri u koalicijskim vladama imaju dualnu odgovornost, prema stranci kojoj pripadaju i prema predsjedniku Vlade, ukoliko on nije iz iste stranke.

Budući da ministri iz Mosta nisu željeli podržati prijedlog premijera ni ponuditi ostavke, Andrej Plenković trebao je u skladu s boljom parlamentarnom praksom sam podnijeti ostavku. Mandat njegove Vlade počivao je na sporazumu HDZ-a i Mosta, te je simbolički prestao gore spomenutim glasovanjem ministara iz kvote koalicijskog partnera. Premijer Ivica Račan je 2002. podnio ostavku zbog protivljenja nekih ministara iz redova HSLS-a zakonskom prijedlogu o povratu NE Krško u sustav HEP-a, premda je imao dovoljno glasova u Saboru za usvajanje samog Zakona.

Predsjednik koalicijske Vlade ima odgovornost ne samo prema svojoj stranci nego i prema ministrima i zastupnicima koalicijskih partnera. Andrej Plenković jako je pogriješio zanemarivši tu vrlo jednostavnu i neoborivu činjenicu, a time je i dodatno pojačao sumnje jednog dijela javnosti u namjere i politiku Banskih dvora. Iako je puno vjerojatnije da je Most samo kolateralna žrtva neprikrivenog sukoba unutar HDZ-a i želje Andreja Plenkovića da u narednim mjesecima ukloni sa scene sve svoje stranačke oponente.

Kada postane uteg Vladi, bilo koji ministar mora otići

Ukoliko HDZ želi bez prijevremenih izbora zadržati vlast, mora na svoju stranu pridobiti barem HSS. Njihovih pet zastupnika uz etablirane trabante i zastupnike manjina omogućilo bi preživljavanje manjinske Vlade do pogodnog momenta za održavanje novih prijevremenih izbora. Hoće li Krešo Beljak pristati na taj sirenski zov „sestrinske stranke“ ovog trenutka nije razvidno, a sve druge kombinacije nisu previše realne ili su matematički slabašne. Bez obzira na dirigirano medijsko uvjeravanje kako izbori najviše odgovaraju Andreju Plenkoviću i HDZ-u, postoje više nego očiti razlozi koji ne podržavaju taj ružičasti scenarij.

Potpuno je nejasno zbog čega se Andrej Plenković nije na vrijeme, najkasnije krajem ožujka, riješio usluga Zdravka Marića. Kada ministar postane politički teret nekoj vladi, on jednostavno mora otići, bez obzira na svoju efikasnost ili kvalitetu rada. Zdravko Marić bio je predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a koji je u prosincu 2016., odobrio kredit kompanijama u sastavu Agrokora, Jamnici, Ledu, Zvijezdi i PIK-u u iznosu od 378 milijuna kuna. Za navedeni kredit saznalo se tek sredinom siječnja, nakon što je Moody’s već snizio rejting Agrokora i upozorio na neodrživost duga koncerna u 2018.

Iako se Zdravko Marić formalno izuzeo iz odlučivanja, njegova odgovornost u odobravanju teško naplativih kreditnih plasmana je više nego očita. U Nadzornom odboru HBOR-a inače sjedi šest ministara, tri saborska zastupnika i predsjednik Hrvatske gospodarske komore.
Dva mjeseca nakon odobravanja „božićnog kredita“ Ivica Todorić i njegov član Uprave zadužen za financije Ivan Crnjac, stigli su na tajni sastanak u Banske dvore tražeći još 200 milijuna eura dodatne injekcije za spas posrnulog diva.

Već proglašeni pobjednici mogli bi se iznenaditi

Prema riječima Bože Petrova, on sam je spriječio ostale sudionike sastanka, Andreja Plenkovića, Martinu Dalić i Zdravka Marića, da makar i nevoljko, udovolje zahtjevu najvećeg domaćeg poduzetnika. Ostali sudionici malih noćnih razgovora do sada su bili diskretni, pa ne možemo znati je li samo Petrov bio takav škrtac. Peđa Grbin, saborski zastupnik SDP-a, gostovao je ove nedjelje u emisiji Aleksandra Stankovića „Nedjeljom u dva“.

Tako smo imali prilike saznati za još jedan tajni sastanak, ovaj put predstavnika ruske banke VTB koja kreditira Agrokor u iznosu od 350 milijuna eura i tročlane delegacije SDP-a u sastavu: Davor Bernardić, Siniša Hajdaš-Dončić i Peđa Grbin. Razlog za ovaj čudnovati sastanak bio je zahtjev VTB-a da SDP podrži lex Agrokor. S obzirom da je kontroverzni Zakon na kraju usvojen isključivo glasovima vladajućih, možemo samo nagađati kako je izgledao eventualni lobistički utjecaj ruskih banaka na njegov konačni sadržaj. Na kraju, već sam upozoravao, inozemni vjerovnici mogu iskoristiti njegovu primjenu za pokretanje sudskih postupaka za naknadu štete protiv Republike Hrvatske ukoliko ne budu zadovoljni nagodbom o namirenju tražbina.

Nije teško pretpostaviti što će biti središnja i najvažnija tema mogućih prijevremenih parlamentarnih izbora. Krivnja za uspon i pad Agrokora zasjenit će sve ideološke i svjetonazorske rasprave, a tu HDZ, bez obzira na sve recentne napore i popularnost svog sadašnjeg šefa, ne stoji baš najbolje. Najveća stranka već dugo pati od amnezije te pamti samo pobjede u Domovinskom ratu, ali ne i svoje pretvorbeno i privatizacijsko udarništvo. Dario Juričan, autor filma „Gazda“, u jednoj iznimno upečatljivoj sceni upitao je vječitog Vladimira Šeksa je li Agrokor ikada financirao HDZ. Stranački kingmaker nakon kratkog promišljanja lakonski je odgovorio: „Nije mi poznato.“ Sljedeći prijevremeni izbori, ako ih bude, neće pomoći u rješavanju te teške zagonetke, ali njihov rezultat može biti iznenađujuće neugodan za već proglašene pobjednike.