Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Politika & Kriminal

Fižulić: Što smo iz slučaja jaja zaraženih salmonelom mogli naučiti o hrvatskom modelu kontrole uvoza

Telegramov kolumnist o recentnim, dosta neshvatljivim propustima

Telegram komentar

glavna
Pošalji Podijeli Tweetaj

Europska komisija koristi RASFF portal za promptnu razmjenu informacija između država članica u slučaju zdravstvenog rizika za potrošače uzrokovanog bilo kojim događajem u proizvodnji i distribuciji prehrambenih artikala. Tako je između ostalog u prva tri tjedna listopada zabilježena pojava salmonele u Belgiji, Nizozemskoj, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Litvi, Poljskoj, Švicarskoj i Hrvatskoj.

Na listi proizvoda u kojima je pronađena bakterija salmonele su jaja, piletina, puretina, pačetina, svinjetina i hrana za pse. CDC, agencija Vlade SAD-a za kontrolu i suzbijanje bolesti, na svojim javno dostupnim internetskim stranicama drži detaljne prikaze svih zabilježenih zaraza salmonelom u proteklih deset godina. Prošle godine u osam evidentiranih epidemija zaraženo je 1400 osoba.

Najteža epidemija izazvana je svježim krastavcima uvezenim iz Meksika kada je salmonelom bilo zaraženo 907 osoba od koji je šest umrlo. Drugi izvori zaraze bili su u smrznutoj tuni, piletini, svinjetini, živoj peradi te kućnim ljubimcima poput malih kornjača i guštera. Ove godine u SAD-u zabilježeno je preko 1000 slučajeva salmonele u šest odvojenih epidemija uz tri smrtna slučaja. Bakterije salmonele između ostalog su pronađene i u pistacijama te sirovom organskom čokoladnom instant napitku.

Promptna reakcija na pojavu salmonele je prioritetna

Iz navedenih primjera vidljivo je da uz sve predostrožnosti i kontrole bakteriju salmonele nije lako eliminirati te da je promptna reakcija na njenu pojavu prioritetna obaveza svakog organiziranog sustava javnog zdravstva. Budući da se salmonela najčešće prenosi hranom kupljenom u distributivnom lancu, za suzbijanje daljnjeg širenja zaraze potrebna je što brža reakcija proizvođača, trgovaca i nadležnih vlasti. Američki CDC izradio je detaljni javno dostupni priručnik za sve ključne sudionike u sprečavanju daljnjeg širenja epidemija salmonele.

Nedavna tragedija obitelji Vidović iz Bregane kod Samobora zorno je pokazala svu neorganiziranost i regulatornu manjkavost hrvatskog modela kontrole i suzbijanja širenja zaraze uzrokovane artiklima nabavljenim u distribuciji hrane. Peteročlana obitelj Vidović razboljela se u ponedjeljak 10. listopada, a najmlađi član, petogodišnji Mirko, preminuo je u ranim jutarnjim satima 11. listopada.

Istog jutra, njegovi roditelji i dvije sestre urgentno su odvezeni na Kliniku za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu. Radnici Zavoda za javno zdravstvo odmah su pregledali cijelu skromnu kuću obitelji Vidović, uzeli brisove te uzorke hrane. Četiri dana kasnije, u subotu 15. listopada, potvrđena je prvobitna sumnja na izvor zaraze. Naime u dva, od dvadesetak jaja pronađenih u hladnjaku obitelji Vidović, laboratorijski je nalaz potvrdio postojanje bakterije salmonele enteritidis.

Izostanak obavijesti najšire javnosti

Pakiranje je ukazivalo da su jaja poljskog podrijetla, da je uvoznik MIB Pivac iz Vrgorca te da su kupljena u poslovnici trgovačkog lanca Kaufland u Samoboru. Do tog dana hrvatska procedura i postupanje slijedila je onu u SAD-u ili većini europskih država. Ali umjesto da o tragičnom događaju nadležne službe obavijeste najširu javnost odnosno kupce nesretnih jaja kako bi se spriječila njihova konzumacija i moguća daljnja zaraza, informaciju prosljeđuju samo trgovcu i uvozniku.

I naravno ono što je hrvatski tužni specifikum, neformalnim kanalima priča je dostavljena odabranim medijima uz obavezu da ne spominju ime trgovačkog lanca i uvoznika jaja. Tako je u ponedjeljak, 17. listopada, u novinama i na internetskim portalima osvanula tužna priča o tragičnoj sudbini obitelji Vidović bez navođenja podataka o trgovcu i uvozniku, ali uz konstataciju da je trgovački lanac povukao iz prodaje inkriminirana jaja.

Neki mediji izrijekom su naveli kako im je poznato ime uvoznika i trgovačkog lanca, ali da “zakon brani njihovo spominjanje bez dozvole nadležnih vlasti.” A vlasti su uporno i dosljedno šutjele. MIB Pivac prvi put se javlja priopćenjem za javnost 19. listopada, četiri dana nakon što je nesporno utvrđeno da su bar dva komada poljskih jaja iz njihovog uvoza sadržavala bakteriju salmonele, a u kojem iznenađujuće tvrde da su “jaja vraćena u slobodnu prodaju jer su zdravstveno ispravna.”

Ministar opozvao jaja iz prodaje

Kaufland je to stvarno i učinio uz javnu objavu da su sva “zaprimljena analitička izvješća pokazala da su uzorkovani proizvodi iz naših poslovnica mikrobiološki ispravni.” Ali istog dana kada su MIB Pivac i Kaufland obavijestili javnost da su sva njihova poljska jaja zdravstveno ispravna europski sustav uzbunjivanja RASFF zaprimio je i objavio prijavu nizozemskih vlasti da su jaja istog poljskog proizvođača zaražena salmonelom.

Odmah je i utvrđeno da su takva jaja završila u najmanje sedam europskih država, uključivši i Hrvatsku. Ako vlasti u Zagrebu do tada nisu vjerovale ili željele vjerovati u vlastite nalaze iz doma nesretne obitelji Vidović, prijava Nizozemske potaknula ih je na brzo djelovanje. Tako je novi ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić pozivajući se na RASFF i službenu informaciju Ministarstva zdravstva opozvao poljska jaja iz prodaje 20. listopada, pet dana nakon što su ista laboratorijskim nalazom osumnjičena za trovanje obitelji Vidović.

Praksa u stranim zemljama

Budući da su jaja dan prije vraćena u slobodnu prodaju ostaje nejasno što bi se dogodilo da Nizozemska nije prijavila RASFF-u svoje nalaze ili da je Hrvatska bila jedini uvoznik. Vjerojatno bi jaja bila i dalje uredno prodavana uz sve rizike koje takva politika i praksa nosi. Prošle godine kada je u SAD-u došlo do trovanja 15 osoba salmonelom iz prodaje je povučeno 765 tona piletine. Iako je bakterija pronađena u relativno malom broju uzoraka pravila igre su neumoljiva.

Proizvođač je opozvao piletinu iz prodaje i upotrebe koristeći sve dostupne medijske alate u nadi da će uspjeti upozoriti i sve svoje kupce. Čuvajući svoju reputaciju i tržišnu poziciju postupio je na isti način kao Toyota i Samsung kada su bili prisiljeni na masovni opoziv svojih proizvoda. Slučajevi trovanja hranom uzrokovanih salmonelom ili nekom drugom bakterijom događat će se i u budućnosti. Primijenjena procedura i postupak u samoborskom slučaju salmonele zaslužuje ozbiljnu reviziju.

Tragedija obitelji Vidović i smrt malog Mirka vjerojatno su posljedica nesretnog spleta okolnosti, ali nepravodobno obavještavanje javnosti i ponovno stavljanje jaja u prodaju ne bi trebalo imati svoju reprizu. Ovaj put su nadležna ministarstva poslušala inozemni alarm. Kada takvo upozorenje izostane hoćemo li onda brojati mrtve? Država je servis koji prvenstveno treba štiti život i zdravlje svojih građana. Ako to nije u stanju onda njeno postojanje ni nema nekog naročitog smisla.

Podijeli 550 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani