Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Politika & Kriminal

Fižulić: Zbog čega Hrvatska ne želi smanjiti broj siromašnih građana (što pokazuje publikacija Europske komisije)

Zemlje EU postavile su si ambiciozne ciljeve, Hrvatska je među četiri najgore

Telegram komentar

Pošalji Podijeli Tweetaj

Publikacija Europske komisije Smarter, greener, more inclusive? Indicators to support the Europe 2020. strategy sadrži skup statističkih podataka koji omogućuju detaljno praćenje ostvarenja postavljenih ciljeva održivog rasta do kraja tekuće dekade. Ključni indikatori koji pokazuju stanje u državama članicama podijeljeni su u pet skupina: 1. Zapošljavanje, 2. Istraživanje i razvoj, 3. Klimatske promjene i energija, 4. Obrazovanje te 5. Siromaštvo i socijalna isključenost.

Sve zemlje postavile su ciljeve koje žele postići do 2020., a svake godine obavezne su dostavljati podatke o svom napretku ili eventualnoj izmjeni zadanih ciljeva. Europska komisija objavit će sljedeće ažurirano izdanje ove publikacije u svibnju 2017.

Hrvatska je odredila ambiciozne ciljeve u većini navedenih grupa, od kojih je onaj o povećanju izdvajanja za istraživanje i razvoj s prošlogodišnjih 0,79 posto BDP-a na 1,4 posto u 2020. vrlo teško ostvariv. Ali za razliku od velike većine europskih država Hrvatska nije pokazala nikakvu naročitu želju, a kamoli plan kojim bi pokušala umanjiti broj onih koji žive u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti.

Hrvatskoj je cilj smanjiti siromaštvo za 1,85 posto

Naime, prema predočenim podacima za prošlu godinu, 1,243.000 hrvatskih građana raspolagalo je s dohotkom koji je bio manji od 60 posto nacionalnog prosjeka, što je po mjerilima Europske komisije granica opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti. Hrvatska je kao svoj cilj za 2020. najavila smanjenje siromašnih na 1,220.000 ili za 1,85 posto!

Ako se to predviđanje ostvari, udio siromašnih građana u ukupnom stanovništvu zapravo će porasti jer će zbog negativnih demografskih kretanja broj stanovnika Hrvatske u naredne tri godine biti smanjen najmanje za tri posto u odnosu na 2015.

Prema podacima Eurostata, prošle je godine 122,3 milijuna građana Europske unije bilo izloženo riziku siromaštva ili socijalnoj isključenosti. Planovi svih država članica predviđaju smanjenje broja ugroženih građana na 96,3 milijuna do 2020. Ukoliko se to ispuni, preko 20 milijuna europskih građana (dio danas siromašnih i isključenih nažalost to neće doživjeti) moći će napokon zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe koje uključuju dovoljnu količinu hrane, čistu vodu, odjeću i obuću, grijanje, medicinsku njegu i obrazovanje.

U sramotnom društvu Rumunjske, Poljske i Litve

Prema hrvatskom planu, među tih 20 milijuna sretnika bit će i desetak tisuća naših sugrađana. Tako smo se našli u sramotnom društvu Rumunjske, Poljske i Litve, koje također nisu pokazale namjeru ozbiljnog rješavanja problema siromaštva i socijalne isključenosti.

Nažalost, Hrvatska je istovremeno pri vrhu rang liste europskih država po udjelu stanovnika ugroženih siromaštvom. U grupi građana starijih od 65 godina veći udio imaju samo Bugarska, Rumunjska i tri baltičke zemlje. Gotovo trećina hrvatskih seniora ne može podmirivati svoje osnovne potrebe iz vlastitih primanja.

U Češkoj taj je udio tri puta manji, u Slovačkoj iznosi 13,4 posto, a u susjednoj Sloveniji 20,1 posto. Umjesto da neodrživo i potpuno neprihvatljivo trenutno stanje bude polazna osnova za snažne reformske zahvate, Banski dvori su nam u sklopu porezne reforme ponudili smanjenje PDV-a na potrošnju električne energije i račune za odvoz smeća.

Višak domoljublja treba zamijeniti manjak love

Što je još gore, sva tri brijega hrvatske političke i društvene moći, redom važnosti gornjogradski, kaptolski i onaj na Pantovčaku, ne samo da ne vide problem u socijalnoj isključenosti više od četvrtine građana, nego koristeći raspoložive i na suradnju spremne intelektualne servise, tu mjeru kolosalnog neuspjeha društvenog modela pokušavaju uporno prekriti nacionalnom i državnom patetikom. I dalje su na djelu odavno oprobani recepti u kojima višak domoljublja treba zamijeniti manjak love.

Nitko nije očekivao da će bankrotirani mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti koji se održava na životu punjenjem iz državnog proračuna izjednačiti prosječne mirovine zarađene radom s onima zasluženih ratom. Ali je krajnje vrijeme da umirovljenici bez obzira na vrstu i način svog umirovljenja dobiju bezuvjetno pravo na rad i zapošljavanje uz zadržavanje isplate svojih skromnih mirovina.

Tko je god posjetio neku od sajamskih priredbi u New Yorku, Las Vegasu ili Frankfurtu mogao je zapaziti velik udio radnika treće životne dobi na poslovima registracije i kontrole ulaza ili među uslužnim osobljem u sajamskim restoranima i barovima. Razlog je vrlo jednostavan, to su privremeni poslovi koji traju svega nekoliko dana u mjesecu te je poslodavcima najisplativije koristiti umirovljenike ili studente.

Izmjena regulative za radne dozvole strancima

U Hrvatskoj, koja ima jednu od prosječno najmlađih umirovljeničkih populacija na svijetu, postavljena su sva moguća ograničenja koja njen radni angažman čini gotovo nemogućim. Kada bi i ovdje bilo moguće zaposliti umirovljenike na povremenim poslovima samo uz obračun neto plaće, naravno za limitirani mjesečni iznos, mnogi bi dobili priliku zamijeniti skupljanje boca i kopanje po kontejnerima poslom u kojem su proveli svoj radni vijek.

Hrvatski poslodavci u turizmu, trgovini, transportu, brodogradnji i graditeljstvu više ne mogu zadovoljiti svoje stalne ili sezonske potrebe za radnicima. Nedavno smo saznali podatak da za sljedeću godinu traže 12.000 radnih dozvola za strance. Isto tako u vladinoj proceduri je izmjena zakonske regulative koja određuje privremeni rad i boravak stranaca.

Potencijalno dobra vijest za vojsku umirovljenika

Nije sporno da će razvoj hrvatskog gospodarstva baziran na turizmu i trgovini već u narednim godinama zahtijevati temeljitu promjenu imigracijske politike. Slabo plaćena radna mjesta i jednostavni poslovi više neće biti popunjavani samo domaćom radnom snagom. To može biti dobra vijest i za vojsku umirovljenika, ali i za državu u cjelini, ako oni koji određuju pravila igre napokon shvate njen osnovni razlog postojanja.

Brexit i pobjeda Donalda Trumpa pokazuju što se događa kada etablirane političke stranke malo lijevo i malo desno od centra zaborave na globalizacijske i tranzicijske gubitnike. Tako ni u Hrvatskoj trenutno ne manjka utjecajnih koji zagovarajući svoje sebične interese zapravo stvaraju uvjete za poraz same ideje liberalne demokracije i tržišne ekonomije.

Provedba politike značajnog smanjenja udjela građana kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost nije samo poštivanje odredbi Ustava, načela društvene solidarnosti ili posljedica obične empatije, nego temeljno pitanje preživljavanja političkog i gospodarskog modela kakvog danas poznajemo. Jer masovno kopanje po kontejnerima obično završava neočekivanim rezultatom na izborima, a onda, kako povijest pokazuje, dolazi do novog miješanja karata u kojem su žrtve daleko teže i brojnije.

Podijeli 917 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani