Gdje su stambeni kontejneri, šatori i agregati iz državnih robnih zaliha?
Hrvatska bi trebala imati 186 šatora, 144 kontejnera i najmanje 15 agregata
Razorni potres koji je u utorak odnio sedam ljudskih života potpuno je razrušio ili učinio nepogodnima i opasnima za stanovanje barem tisuću stambenih jedinica na području Sisačko-moslavačke županije, ponajviše u Petrinji, Glini te okolnim selima i njihovim zaseocima.
Najviše poginulih, čak njih pet, pronađeno je u malenome selu Majske Poljane nedaleko od Gline. Najveći broj onih koji su ostali bez svojih kuća i domova ne želi napustiti svoja mjesta stanovanja jer se moraju nastaviti brinuti o svojim kravama, svinjama, konjima, kozama, ovcama i peradi te radije spavaju u automobilima pokraj svojih srušenih domova nego da odu u ponuđeni smještaj u hotelima, apartmanima ili vojarnama.
Pomoć koja je u ogromnim količinama organizirano ili spontano poslana iz svih krajeva Hrvatske nažalost nije uključivala i odgovarajući broj stambenih kontejnera, kamp kućica i šatora te je velik broj stradalnika, ponajviše onih koji su ostali na svojim seoskim gospodarstvima, proveo prvu i drugu noć nakon potresa u svojim automobilima.
Zalihe se moraju stvarati za zadovoljenje osnovnih potreba
Prema izjavi ravnatelja Civilne zaštite Damira Truta u srijedu je na područje Gline i Petrinje stiglo 18 stambenih kontejnera, a u narednim danima treba stići još njih 80, i to iz donacija turističkih tvrtki. Prve procjene upućuju da je taj broj višestruko manji od potrebnoga i nije jasno zbog čega nisu iskorištene državne robne zalihe u kojima se među ostalim nalaze stambeni kontejneri, šatori, mobilni agregati za proizvodnju električne energije i višenamjenske auto cisterne za prijevoz pitke vode i goriva.
Članak 2. Zakona o strateškim robnim zalihama uz druge navedene izvanredne situacije izrijekom propisuje kako se zalihe stvaraju za zadovoljenje osnovnih potreba opskrbe stanovništva i u slučaju velikih prirodnih nepogoda. Hrvatska Vlada je u listopadu poslala u Sabor godišnje Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2019. godinu.
Vrijednost robnih zaliha na zadnji dan prošle godine iznosila je 537 405 854,46 kuna. Vrijednosno najveći udio robnih zaliha je u pšenici, čak 18 %, višenamjenske cisterne čine 15 %, eurodizel gorivo 12 %, kukuruz 8 %, juneće meso u živom i šatori po 6 %, cjelodnevni suhi obrok i mesne konzerve te pumpe za vodu po 4 %, svinjsko meso u živom i riblje konzerve po 2 % te kontejneri za stanovanje i plovila po 1 % ukupne vrijednosti.
Trebali bismo imati 186 šatora, 144 kontejnera i 15 agregata
Prevedeno u financijske vrijednosti Republika Hrvatska ima u državnim zalihama 96,7 milijuna kuna pšenice, 80,6 milijuna kuna višenamjenskih auto cisterni, 32,2 milijuna kuna suhih obroka i mesnih konzervi odnosno šatora, 10,7 milijuna kuna ribljih konzervi te 5,4 milijuna kuna stambenih kontejnera.
Ako neke od tih financijskih vrijednosti pretvorimo u količine te istima pridodamo ono što je nabavljeno u 2019., a nije posebno vrijednosno prikazano u izvješću, državne strateške zalihe raspolažu sa 186 šatora, 54 višenamjenske auto cisterne, 144 stambena kontejnera, te najmanje s 15 agregata za proizvodnju električne energije i 12 000 vreća za spavanje. Sve te količine trebale su biti dopremljene do Petrinje, Gline i okolnih sela i zaseoka najkasnije 24 sata nakon katastrofalnog potresa.
Budući da se to nije dogodilo svi oni koji upravljaju ili bi trebali upravljati cijelom operacijom zadovoljenja potreba opskrbe stanovništva nužnim odgovarajućim smještajem odnosno osiguranjem uvjeta za privremeno zbrinjavanje svih pogođenih potresom, morali bi što prije objasniti razloge zbog kojih nisu iskorištene strateške robne zalihe.
Ako ih nema, ministar Ćorić bi trebao objasniti što se dogodilo
Ako u zalihama ne postoje stambeni kontejneri u vrijednosti od 5,4 milijuna kuna, višenamjenske cisterne u vrijednosti od 80,6 milijuna kuna, ako u njima nema barem 186 šatora, 12 000 vreća za spavanje i 15 agregata onda bi Savjet za robne zalihe i ministar gospodarstva Tomislav Ćorić morali objasniti što se sa svim tim zalihama dogodilo.
Ako pak svi ti kontejneri, šatori i agregati stvarno postoje u državnim zalihama onda bi ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut morao javnosti otkriti tajnu zbog čega još uvijek nisu dopremljeni u Petrinju, Glinu okolna sela i zaseoke te kako je moguće da su prije kontejnera iz strateških robnih zaliha stigli kontejneri i kamp kućice iz turističkih tvrtki, a agregati i šatori iz Slovenije i Grčke.
Hrvatski građani svojim su donacijama i osobnim angažmanom i improvizacijama djelomično supstituirali rad državnih službi, ali to ne može biti razlog da te iste službe uskrate odgovore na ključna pitanja o svome (ne)pravovremenom reagiranju na ovu prirodnu katastrofu.
Ako će građani supstituirati državne zalihe, onda nam ne trebaju
U takva reagiranja sigurno ne spada besmislena pokazna parada gradske mehanizacije za ovakve situacije na glavnome zagrebačkom trgu održana u utorak poslijepodne ili licitiranja stotinama milijuna kuna buduće pomoći jednom od najsiromašnijih i najzapuštenijih dijelova zemlje.
Hrvatska gorska služba spašavanja, hitna pomoć, vatrogasci, policija i Hrvatska vojska odradili su svoj posao u spašavanju ljudskih života, pregledu srušenih kuća i pružanju prve pomoći žrtvama potresa. Ravnateljstvo Civilne zaštite i/ili Ravnateljstvo za robne zalihe kao dio Ministarstva gospodarstva očito su zbog nečega zakazali.
Prikrivanjem te činjenice problem njihovoga (ne)uspješnog funkcioniranja sigurno neće biti riješen, a ako će i nakon budućih potresa i poplava sami građani i tvrtke svojim donacijama i aktivnostima supstituirati državne robne zalihe onda nam takve zalihe ni ne trebaju. Tih 537 milijuna kuna, kolika je bila njihova vrijednost 31. prosinca 2019., može biti pametnije i korisnije iskorišteno.
Novo: nakon objave ovog teksta, oglasilo se Ministarstvo gospodarstva i kazalo kako su dosad u Petrinju poslali 21 kontejner, 45 agregata i 517 kreveta. U priopćenju nisu naveli zašto šatori ni vreće za spavanje nisu poslani u unesrećeno područje. “Ravnateljstvo za robne zalihe robe isporučuje na temelju naloga Ravnateljstva za civilnu zaštitu”, stoji u priopćenju. “Isporučena je sva tražena roba koju robne zalihe posjeduju”.