Genijalna mjera: Ekonomisti za Telegram analiziraju što bi značilo uvođenje potpuno nove vrste kredita
Mogu li walk-away krediti oživjeti ekonomiju
Premijer Orešković ovog je tjedna najavio “novo rješenje” koje će podići nisku razinu likvidnosti na tržištu nekretnina.
Večernji list zatražio je pojašnjenje od HNB-a o mjerama “čišćenja tržišta” koje je najavio premijer, a HNB je u svom opreznom odgovoru, između ostalog, spomenuo “davanje stambenih kredita bez prava regresa”. Kredit bez prava regresa vezan je uz nekretninu, a ne osobu. Ako dužnik nije u stanju vraćati hipotekarni kredit, može banci vratiti nekretninu bez obveze plaćanja eventualne razlike između tržišne vrijednosti nekretnine i neotplaćenog iznosa kredita.
Ako dužnik nije u stanju vraćati hipotekarni kredit, može banci vratiti nekretninu bez obveze plaćanja eventualne razlike između tržišne vrijednosti nekretnine i neotplaćenog iznosa kredita.
“U rujnu prošle godine pisao sam detaljno o kreditima u CHF-u, te sam, između ostalog, predložio izmjenu regulative koja bi omogućila “walk away” opciju. Moj prijedlog bazirao se na dobro uhodanoj praksi u SAD-u te potrebi osnivanja agencije po uzoru na “making home affordable”. Ministarstvo graditeljstva i Ministarstvo financija trebali bi putem novoosnovane agencije pomoći građanima da steknu ili sačuvaju svoj dom, prije svega svojim stručnim savjetom pri ugovaranju hipotekarnih kredita, njihovog eventualnog reprogramiranja ili povrata nekretnine u slučaju nemogućnosti daljnje otplate”, kaže Telegramov kolumnist Goranko Fižulić.
Tko bi profitirao?
“Walk away” opcija treba s jedne strane omogućiti dužniku da bez opasnosti od osobnog stečaja nastavi život prilagođen vlastitim primanjima, a banci da prodajom nekretnine na tržištu umanji svoje eventualne gubitke. Agencija bi svojim djelovanjem trebala učiniti cijeli proces transparentnim te osigurati dužniku novi, za njega prihvatljiv i dostupan dom, tumači Fižulić.
“To bi pomoglo jedino onima koji su izbačeni iz stana da ne moraju dugovati više kada im je neotplaćena glavnica veća od tržišne vrijednosti nekretnine, a to je u početku otplate kredita”, kaže Boris Lalovac za Telegram. “Kada je glavnica manja od tržišne vrijednosti stana građanima to nije prednost, čak naprotiv. Treba pitati HNB i banke koliko je takvih. Bi li se to odnosilo na postojeće kredite u otplati ili samo na nove, jer ako bi se odnosilo samo na nove, tada to nema utjecaja na sadašnje probleme blokiranih”, kaže Lalovac.
“To je zapravo nužno zlo za ljude koji dođu u situaciju da ne mogu vraćati kredit”, izjavio je za Telegram Lalovčev kolega ministar u bivšoj vladi Branko Grčić. “Ključno je što bi ti ljudi trebali ostati bez nekretnine, a postavlja se pitanje što je sa svim onim ratama kredita koje su već uplaćene do tada. Pitanje je kako će se taj dio riješiti”.
Bez rizika
Poduzetnik Nenad Bakić u petak ujutro napisao je na svom Facebook profilu kako je još prije dvije i pol godine predlagao “walk out” model kao najbolje rješenje. “Kao što godinama govorim, ako bi se kvalitetno implementiralo, to bi bilo najbolje rješenje jer ne bi utjecalo samo na akutne slučajeve nego i na ponašanje banaka uopće”, kaže Bakić za Telegram.
U srpnju 2013. na svom blogu pisao je kako bi i same banke, kako ne bi imale previše “walk away” slučajeva “same počele nuditi olakšanje korisnicima kredita – manju kamatnu stopu, fleksibilnije uvjete i možda čak i korekciju tečaja, a možda čak i otpis dijela glavnice”. Bakić je tada napisao i kako bi se time korisnici kredita koji ga ne mogu vraćati, izvukli iz “dužničkog ropstva”. “Ovime bi se objektivno postojeći problem riješio bez rizika od kolapsa sustava”, napisao je tada Bakić.
Dobili bismo prave hipotekarne kredite, gdje bi nekretnina uistinu bila jedino jamstvo. Dužnicima bi se olakšalo, naročito u početnoj fazi otplate, no banke su protiv
“Taj je model povoljan za dužnike u početnoj fazi otplate, a nepovoljan kasnije, kad su dio kredita već otplatili. Za banke vrijedi obrnuto”, kaže izvršni direktor udruge Lipa Zoran Löw. “Rano je govoriti o učincima jer nismo vidjeli potpuni prijedlog modela, no dužnicima bi se olakšalo i ubrzalo rješavanje problema nemogućnosti otplate kredita”, kaže Löw i dodaje da bi ovime krediti postali pravi hipotekarni, gdje bi nekretnina bila jedino jamstvo. “S druge strane, trenutačno je upitno prihvaćanje takvog modela od stane banaka, jer već i sada imaju velik broj nekretnina koje ne mogu prodati”, zaključuje Löw.
Grčić također smatra kako banke ne bi bile presretne s ovim modelom. “Banke sigurno neće biti s tim oduševljene jer bi dobile fond nekretnina s kojima će morati posebno upravljati i trgovati”. Kaže, međutim, i kako svako rješavanje nenaplativih kredita stabilizira bankarski sustav. “No, što se mene tiče, meni su fokusu građani”, dodaje Grčić i kaže kako je skeptičan prema rješavanju problema na ovaj način.
No, kako bi i bi li uopće ovaj model utjecao na našu ekonomiju? “Neke bitne makroučinke ne može imati jer treba mnogo vremena da novi proizvod zaživi, ali treba pozdraviti svaki pokušaj da se na tržište uvede novi proizvod”, kaže ekonomist Velimir Šonje.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama od 26. ožujka