Glavni državni odvjetnik Cvitan tvrdi da u Hrvatskoj nema političkih progona
Korupcije u Hrvatskoj ima puno više no što je procesuirana, kazao je Cvitan
Večeras je u emisiji RTL Direkt gost bio glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan. Prvi je to njegov intervju otkad je prije godinu dana postao glavni državni odvjetnik. Povod intervjuu bila je godišnjica njegova dolaska na tu funkciju, a voditelju Zoranu Šprajcu tom je prilikom prokomentirao nekoliko aktualnih zbivanja.
Ustvrdio je tako da je biti glavnim državnim odvjetnikom teže no biti ravnatelj USKOK-a, na čijem je čelu bio od 2005. do 2014. godine. Probleme mu, veli, donose česte izmjene zakona, što usporava ili otežava postupke.
DORH-u je posao borba protiv korupcije
Na Šprajcovo pitanje je li fokus rada USKOK-a i DORH-a danas korupcija na lokalnoj razini, budući da je Cvitan u Saboru, dok još nije bio državni odvjetnik, prozivao lokalne šerife, a čim je došao na čelo DORH-a udario je po Milanu Bandiću, Cvitan je odgovorio općenito, rekavši da je DORH-u to posao te su procesuirali veći broj (grado)načelnika, župana, službenika Porezne uprave i drugih.
Ustavni je sud u zadnje vrijeme donio niz kontroverznih odluka, a neke od njih tiču se i najrazvikanijih slučajeva koje je Cvitan imao – Bandićevog i Glavaševog. Cvitan je to ovako prokomentirao: “Ustavni sud po definiciji nije sud. To je posebno tijelo vlasti. Međutim, odluke Ustavnog suda su takve koje ne iziskuju nikakav komentar od strane državnog odvjetnika”.
Optužnice nisu politički instrument
Upitan jesu li neke optužnice, kao i samo tempiranje njihova podizanja, bile politički motivirane te jesu li one zapravo politički instrument, Cvitan je odlučno ustvrdio da to nije istina.
“Može pričati tko što hoće, ali to su besmislice. Nikakvih političkih progona u Hrvatskoj nema. Politički progon pretpostavljao bi da neka vlast utječe na državnog odvjetnika da postupa ili ne postupa. Odgovorno tvrdim da takvih od strane bilo koje vlasti – nema.”
Na pitanje kakav je rezultat antikorupcijskih akcija, ima li u Hrvatskoj korupcije danas više ili manje, odgovara da je tu zapravo riječ o percepciji javnosti. “Javnost, kada se pokrenu značajni postupci, stječe dojam da korupcije ima puno. Korupcije u Hrvatskoj ima puno manje nego se o njoj priča, a puno više nego što je procesuirana.”