Grčki parlament je izglasao mjere štednje, a ovdje saznajte sve što trebate znati o burnoj noći u Ateni
Aleksis Cipras se mora suočiti s raskolom unutar vlastite stranke
Grčki parlament izglasao je ekonomske mjere koje su preduvjet za dobivanje više od 80 milijardi eura financijske pomoći. Izglasane mjere uključuju podizanje najviše stope PDV-a, ukidanje 30 posto manjeg PDV-a za otoke, povećanje poreza na luksuzne automobile te mirovinske reforme. Prema pisanju BBC-a, grčki parlament je trebao izglasati ukidanje prijevremene mirovine do 2022. te podizanje godine za ulazak u mirovinu na 67.
This is happening in Greece right now. https://t.co/XTsblzZpYK pic.twitter.com/EtNWoNxODR
— Mashable (@mashable) July 15, 2015
Rasprava i glasanje nije proteklo mirno, kako u parlamentu tako i izvan njega. Naime, prosvjedi protiv mjera štednje su postali nasilni. Britanski Guardian ih je nazvao najnasilnijim prosvjedima u Ateni u posljednjih nekoliko godina.
Prosvjedi u Ateni tijekom rasprave u grčkom parlamentu o predloženim reformskim mjerama
Prosvjednici su molotovljevim koktelima napali policiju koja je uzvratila ispaljivanjem suzavca. Iako je većina prosvjeda proteklo bez izgreda, u srijedu navečer je nasilje ipak preuzelo glavnu riječ na trgu Sintagma.
https://www.youtube.com/watch?v=4Kp8oXGjjqY
Raskol unutar Syrize
U grčkom parlamentu bilo je tek nešto mirnije. Grčki premijer Aleksis Cipras uspio je progurati potrebne reforme kroz grčki parlament, ali je izgubio podršku velikog dijela vlastite stranke. Ukupno je 229 zastupnika glasalo za reforme, 64 protiv i 6 je bilo suzdržanih. Međutim, od 64 zastupnika koji su glasali protiv, čak njih 32 su bila iz premijerove stranke Syrize, a i 6 suzdržanih je također iz Syrize, tvrdi BBC. Predsjednica grčkog parlamenta, Zoe Konstantopulo, također je glasala protiv reformi te je nazvala srijedu crnim danom za demokraciju u Europi. Proeuropska oporba, na čelu s bivšom vladajućom strankom Nova demokracija, dala je podršku provođenju potrebnih reformi, ali raskol unutar Syrize bi mogao imati nepredvidive posljedice na provođenje izglasanih reformi.
Najveću prepreku provođenju reformi predstavljat će činjenica da Syriza možda gubi parlamentarnu većinu. Bez obzira na trenutnu podršku koju pružaju oporbene stranke, Syriza može imati velikih poteškoća u provođenju potrebnih reformi ako će biti još većih pobuna unutar vladajuće koalicije.
Varufakisu je popularnost opala
Bivši ministar financija Janis Varufakis jedan je od onih koji su glasali protiv, a izgleda i da mu je popularnost značajno opala, barem u grčkom parlamentu. Naime, dok je držao govor, Varufakisu je nekoliko zastupnika dovikivalo da je on zaslužan za stanje u kojem se Grčka nalazi i reforme koje moraju provesti.
Iako je grčki parlament pristao na potrebne reforme kako bi dobili financijsku pomoć, tek je potrebno provesti taj program pomoći “teži” od 80 milijardi eura. Tijekom četvrtka ministri financija zemalja članica eurozone održat će telefonsku konferenciju na kojoj će raspravljati o sljedećem koraku spašavanja Grčke. Trenutno je najvažnije riješiti kratkoročne grčke novčane potrebe, posebno zato što Grčka sljedeći tjedan treba platiti ratu kredita Međunarodnom monetarnom fondu. Jedno od mogućih rješenja je financiranje iz sredstava Europske unije, ali Velika Britanija se tome protivi.
Bizantinski komplicirana pravila glasanja
Europska komisija je i službeno predložila kratkoročni kredit Grčkoj u iznosu od 7 milijardi eura putem Europskog mehanizma financijske stabilnosti (EFSM). Velika Britanija i neke druge zemlje EU, koje nisu članice eurozone, također se protive korištenju EU fondova. Međutim, zbog kompliciranih pravila glasanja, na kojima bi i bizantski dvor pozavidio, Europska komisija mogla bi pružiti kratkoročni zajam Grčkoj čak i bez podrške Velike Britanije.
Situaciju dodatno komplicira izvješće MMF-a u kojem stoji da je grčki dug neodrživ. MMF u istom izvješću poziva na otpis dijela duga ili na tridesetogodišnji poček otplate dugova. Europska komisija ima nešto optimističnije procjene otplate dugova, ali također traže reprogram dugovanja. EK predlaže poček otplate duga, ali pod uvjetom da Grčka provede reforme koje vjerovnici traže te odbija otpis duga. Najveći protivnik otpisu dugova je Njemačka i njen ministar financija Wolfgang Schauble.