Nekad je nužno odabrati stranu

Halucinacije (koje nemaju veze s drogama) su puno češće nego što mislimo, tvrdi nova studija

Svaka 20. osoba imala je halucinacije koje nisu rezultat mentalnih bolesti

FOTO: Kelsey Swanson/Flickr

Prema najnovijoj studiji jedna osoba u grupi od njih dvadeset je iskusila halucinacije, barem jednu tijekom života koja nije bila povezana s lijekovima, drogama, alkoholom ili snovima.

Znanstvenici su analizirali podatke više od 31.000 ljudi u osamnaest zemalja koji su bili dio studije koju je provela Svjetska zdravstvena organizacija. Sudionici su ispitivani o tome da li su ikad čuli glasove ili vidjeli stvari koje ne postoje ili su vjerovali da su im misli kontrolirane ili da ih netko slijedi.

U studiji nisu sudjelovali ljudi koji su možda imali psihičke poremećaje, kao šizofreniju ili maničnu depresiju, bolesti koje izazivaju halucinacije i lažne slike. Rezultati ove studije su pokazali da halucinacije i lažna stvarnost nisu uvijek povezane s ozbiljnim mentalnim bolestima.

Obično mislimo da samo ljudi sa psihozama čuju glasove ili su u zabludi o stvarnosti, ali sada znamo da i posve zdravi ljudi imaju slična iskustva.

Psihotična iskustva blago uobičajenija kod žena

Halucinacije dolaze u raznim oblicima
Halucinacije dolaze u raznim oblicima Fade To Black/Flickr

Otprilike 6 posto ljudi iz studije kazalo je da su iskusili barem jednu halucinaciju ili lažne slike tijekom života. Halucinacije su bile uobčajenije nego deluzije, 5 posto ih je reklo da je imalo halucinacije, a 1 posto oboje.

Znanstvenici smatraju takva iskustva nepovezanosti sa stvarnošću psihotičnim iskustvima. Za većinu ljudi u studiji ova iskustva nisu česta. Jedna trećina ispitanika iskusila ih je samo jednom u životu, a druga trećina dva do pet puta.

Psihotična iskustva bila su blago uobičajenija kod žena nego kod muškaraca, više kod onih koji nisu u braku i više kod nezaposlenih.

Halucinacije su normalne u nekim slučajevima. Recimo, ako umre netko koga volite, neki ljudi i dalje čuju glas voljenih osoba,ili pomisle nakratko da vide umrlu osobu, sve je to dio procesa prebolijevanja.

Bezbroj razloga

Dr. Alan Manevitz, klinički psihijatar u Lenox Hill bolnici u New Yorku kaže da je veliki broj psihijatrijskih i medicinskih stanja vezan uz halucinacije i deluzije (zablude).

Takva stanja uključuju poremećaje osobnosti, post-traumatski stres, opsesivno-kompulzivni poremećaj, tumore na mozgu, poremećaj štitnjače, epilepsiju, neke infektivne bolesti te lijekove. Žene mogu razviti postporođajnu psihozu koja može uključivati halucinacije.

Liječnici savjetuju da svi koji su imali takve psihotične epizode, kao haluinacije i deluzije, trebaju o tome pričati sa svojim liječnikom i proći testove da se vidi radi li se o nečem ozbiljnom, da li je to trenutan gubitak kontakta sa stvarnošću ili je uzrokovan nekim drugim razlozima.

Identificiranje mehanizama koji izazivaju halucinacije

Mnogi ljudi koji imaju neki psihički poremećaj to i ne znaju pa je tako nekim ljudima, sudionicima studije, bio dijagnosticiran psihotični poremećaj.

Znanstvenici su kazali da se nadaju da će bolje razumjeti zašto su neki ljudi imali izolirane epizode halucinacija i deluzija, a zašto neki ljudi progresiraju prema ozbiljnim poremećajima kakav je šizofrenija.

Potrebno je utvrditi zašto je to kod nekih ljudi prolazno a kod drugih ostaje kao trajni poremećaj. Ova studija, objavljena u časopisu JAMA Psychiatry, korisna je da se pokuša identificirati koji mehanizmi izazivaju halucinacije, isti ili različiti u obje situacije.