HDZ je navodno odlučio kako će birati novog predsjednika, a odluka bi mogla pomoći umjerenijim kandidatima

Izbor po načelu 'jedan član, jedan glas' ili sazivanje izvanrednog Općeg sabora

21.06.2016., Zagreb - Trg zrtava fasizma, potpredsjednik HDZ-a Milijan Brkic dao izjavu okupljenim novinarima vezanim za izbor novog predsjednika stranke nakon ostavke Tomislava Karamarka. Photo: Robert Anic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Sjednica Predsjedništva HDZ-a održana je u 13 sati, a na njoj se raspravljalo o načinu i danu biranja novog predsjednika stranke. Odmah nakon toga, s početkom u 15 sati održana je i sjednica Nacionalnog vijeća HDZ-a.

Na Nacionalnom vijeću Predsjedništvo je predložilo da se izbori za predsjednika stranke održe 17. srpnja, i to po načelu ‘jedan član, jedan glas,’ neslužbeno doznaje N1. Uvjet za kandidaturu ostaje da kandidat prikupi 5000 glasova.

Tomislav Tolušić, jedan od izglednih kandidata za predsjednika stranke, prvi je napustio sjednicu Predsjedništva i Nacionalnog vijeća. Nije htio otkriti hoće li biti kandidat za šefa HDZ-a.

Odlike novog predsjednika

Prilikom dolaska na sjednicu Predsjedništva, većina članova nije htjela davati nikakve izjave, no Zlatko Hasanbegović, ministar kulture, dao je jednu kratku, ali vrlo zanimljivu izjavu o karakteristikama budućeg predsjednika stranke. “Ja sam za onog tko u svom programu bude protiv Trga maršala Tita,” rekao je Hasanbegović.

Milijan Brkić je kratko odgovorio na novinarska pitanja o skorim izborima Na pitanje je li odluka o kandidatu za idućeg predsjednika stranke već pala, Brkić kaže da će tek nakon sjednice odlučiti.

“Što većina odluči, tako će biti. Moje osobno mišljenje je da bi bilo dobro kad bi druge stranke na sceni malo učile od HDZ-a što se tiče odgovornosti, a što se tiče kandidata – budite sigurni da će to biti osoba koja će biti najbolja unutar HDZ-a. Odabrat će je članstvo, nitko drugi, i budite sigurni da će ta osoba u sučeljavanju s Milanovićem biti pobjednik, da se u konačnici nikad više SDP i njegova tiranija ne vrate nazad,” rekao je Brkić.

Milinović kritizirao Plenkovića

Najrječitiji je bio Darko Milinović. “Dvjesto tisuća članova HDZ-a izabrat će pravog domoljuba i HDZ-ovca, nekog tko je 20 godina krvario za stranku”, kazao je Milinović okupljenim novinarima te ponovio svoju raniju izjavu da neće “mediji nametati kandidata”.

“Nisam rekao da ne podržavam Plenkovića”, kazao je Milinović, koji je usput i dodao kako je od Plenkovića neozbiljno što se kandidirao za predsjednika stranke još prije nego je Karamarko podnio ostavku.

Franjo Lucić i Branko Bačić istaknuli su pak da otvoreno podržavaju Andreja Plenkovića u utrci za šefa HDZ-a.

“Mislim da je on osoba koja može vratiti povjerenje birača u HDZ, može voditi stranku na načelima demokršćanstva te pobjediti na unutarstranačkim, a još važnije na parlamentarnim izborima”, kazao je Bačić uoči Predsjedništva, a njegovo mišljenje dijeli i Lucić.

Odluka donesena još jutros

Kako je neslužbeno doznao Večernji list, već jutros je uže Predsjedništvo stranke odlučilo da će se novi šef HDZ-a birati po principu jedan član jedan glas 17. srpnja, a iste informacije iz HDZ-a ima i Telegram. Očekuje se da će na službenom sastanku ta odluka postati formalna, a i Milinović je potvrdio je će upravo to zatražiti.

Kazao je da su Ante Sanader, Nediljko Dujić, Božidar Kalmeta i on, pobjednici izbora u zadnjih 20 godina, danas jednoglasno u ime devete izborne jedinice odlučili da se novi predsjednik bira po načelu “jedan član – jedan glas” te da izbori u HDZ-u budu 10. ili 17. srpnja.

Opći sabor nesklon umjerenoj struji

Na taj način Predsjedništvo stranke izbjeglo je sazivanje Općeg sabora stranke. Prema važećem Statutu HDZ-a, u jednom od članaka stoji da u slučaju ostavke predsjednika stranke, u roku od 30 dana mora se održati Opći sabor na kojem će se izabrati predsjednik HDZ-a.

Opći sabor zadnji je put sazvan kada su se birali potpredsjednik i članovi Predsjedništva stranke krajem svibnja. Nadmoćnu pobjedu među kandidatima za predsjedništvo stranke tada je imao Zlatko Hasanbegović, a iza njega su slijedili Darko Milinović i Žarko Tušek. Umjereni kandidati, kao primjerice tehnički ministar Anton Kliman, dobili su najmanje glasova među izabranima u predsjedništvo stranke.

Sudeći prema tome, teško je vjerovati da bi Opći sabor, koji je očito naklonjen tvrdokonzervativnim kandidatima kao što je Hasanbegović, za šefa stranke izabrao primjerice Andreja Plenkovića, umjerenog kandidata koji je najavio pomicanje stranke ‘sdesna prema centru.’ Predsjedništvo stranke stoga bi izborima po načelu ‘jedan član- jedan glas’ izbore za novog šefa stranke moglo usmjeriti u nekom drugom smjeru.