Hollande je, realno, odustajanjem od kandidature izbjegao poniženje. Ali i ljevici dao bar šansu na izborima
Njegovo odstupanje otvara vrata drugim mogućnostima
Odluka Francoisa Hollandea da se ne kandidira za još jedan mandat predsjednika Francuske je dramatična, ali u isto vrijeme i neizbježna. Prema anketama, podrška francuskom predsjedniku je očajna, piše Financial Times.
Prema posljednjoj anketi podržava ga samo četiri posto Francuza. Odstupanjem, Hollande izbjegava poniženje i težak poraz u predsjedničkoj utrci. Ovako možda i napusti mjesto predsjednika sa malo dostojanstva.
Vjerojatan drugi krug Fillon protiv Le Pen
S jedne strane, Hollandeova odluka ne mijenja previše dinamiku predsjedničkih izbora. Čak i prije no što Hollande objavio da se neće kandidirati, očekivalo se da će se u drugom krugu izbora natjecati Marine Le Pen iz Nacionalne fronte i Francois Fillon, kandidat konzervativaca. I nakon Hollandeova odustajanja, to je najvjerojatniji ishod prvog kruga izbora.
No, Hollandeovo odstupanje ipak otvara vrata drugim mogućnostima. Manuel Valls , francuski premijer, sada je prvi kandidat za nominaciju socijalista. Dinamičnija je i atraktivnija figura od Hollandea, iako je i Vallsova popularnost opala otkako je postao premijer. Vallsova kandidatura je loša vijest za Emmanuela Macrona, bivšeg ministra financija koji se planirao kandidirati kao nezavisni kandidat i koji je računao na glasove razočaranih glasača socijalista.
Prostor za pravog ljevičara
No, Valls nije apsolutno siguran da će osvojiti nominaciju Socijalističke stranke. Čeka ga bitka s Arnaudom Montebourgom, karizmatičnim bivšim ministrom gospodarstva koji predstavlja lijevo krilo. Uspjeh Jeremyja Crorbyna u Ujedinjom Kraljevstvu i Bernija Sandersa u SAD-u, gospodinu Montebourgu i njegovim pristašama ukazuje kako možda postoji prostor za kandidata “prave ljevice”.
Politička propast Hollandea je još jedan dokaz duboke političke krize lijevog centra u zapadnom svijetu. Laburisti u Britaniji, demokrati u SAD-u, SPD u Njemačkoj i socijalisti u Španjolskoj gube i podršku, i političku svrhu. Mnogi njihovi tradicionalni glasači prešli su u tabor populističke desnice ili još ljevijim alternativama.
Ne podcjenjivati populizam
U Francuskoj će Marine Le Pen i Nacionalna fronta pokušati privući glasače razočarane Hollandeom. Prijetnja Nacionalne Fronte možda je i odigrala ulogu u Holladeovoj odluci da se ne kandidira. U ovom trenutku ankete sugeriraju da će Fillon pobijediti u okršaju s Le Pen. No, Fillonov imidž tačerista mogao bi ga učiniti ranjivim pred napadima etatističkih kandidata poput Le Pen i Montebourga.
Nakon pobjede Trumpa u SAD-u i Brexita, nije pametno odbaciti mogućnost pobjede još jednog populističkog desničara. U tom je kontekstu Hollandeovo odstupanje pomoglo da se raščisti bojište za još jednu važnu bitku u predstojećim mjesecima.