Hrvati se pomamili za idejom da im država bude dužna. Kamata je izdašna, porez se ne plaća, a uskoro će sve biti daleko jednostavnije
Prema našim informacijama, u pogon će uskoro biti puštena i aplikacija pa će se sve moći obaviti od doma
Gotovo 30 posto državnog zaduženja kroz izdanje obveznica u ovoj su godini kupili građani, a kad je u pitanju kratkoročno zaduženje građani su u dosadašnjem dijelu godine upisali čak 33 posto ukupnog iznosa jednogodišnjih trezorskih zapisa.
Država je u ovoj godini izdala tri obveznice ukupnog iznosa 4,57 milijardi eura, od čega 1,335 milijardi otpada na narodnu obveznicu. Od 2,91 milijardi eura jednogodišnjih trezorskih zapisa građani su upisali više od milijardu eura.
Državu su ove godine kreditirali s ukupno 2,3 milijarde eura, iako su po prvi put izravno ulagali u državni dug, a trezorske zapise mogli su upisivati samo u 170 poslovnica Fine, dok su obveznice kupovali u više od 500 poslovnica komercijalnih banka.
Ulaganje u državni dug preko aplikacije
No, od sljedeće godine fizički posrednici između države i građana mogli bi u potpunosti nestati i onaj tko bude želio ulagati u državne obveznice moći će to učiniti preko aplikacije na mobitelu.
Možda to neće biti moguće već u prvom kvartalu sljedeće godine, ali tijekom godine moglo bi se moći kupiti državne dužničke papire iz dnevne sobe kao što se putem aplikacije naruči taksi ili dostava hrane.
Naravno, ulaganje u državni dug ipak će zahtijevati nešto više sigurnosti i vjerojatno će te procedure više nalikovati onima koje građani prolaze prilikom priključivanja na sustav e-građani.
Kako će funkcionirati platforma
Da se na sustavu radi otkrio je ministar financija Marko Primorac govoreći nedavno o upisu trezorskih zapisa, ali najavljuje ga i Vlada u Smjernicama za upravljanje javnim dugom za razdoblje 2024- 2026.
“Ministarstvo financija pokrenulo je razvoj instrumenata i platformi za unapređenje mogućnosti širokog sudjelovanja građanstva kao nove kategorije ulagača u državni dug, čime će se omogućiti alternativni oblik ulaganja u odnosu na depozite u poslovnim bankama”, navodi se u Vladinom dokumentu.
Platformu bi trebala pripremiti Fina, a građani bi se trebali spajati preko NIAS-a (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav) koji služi i za spajanje na uslugu e-građani.
Povratak monetarnog suvereniteta
To bi trebalo omogućiti državi da ponudi dužničke papire kad god procijeni da se ne događa prijenos kamata, odnosno da iza odluka Europske središnje banke o povećanju kamata ne slijedi i povećanje kamata na depozite građana. Govoreći o tim planovima, ministar Primorac je nedavno kazao da će Hrvatska tako na određeni način vratiti dio monetarnog suvereniteta koji je izgubila ulaskom u europodručje, prvenstveno kod određivanja kamatnih stopa i stope obvezne pričuve.
Smanjenje stope obvezne pričuve po ulasku u eurozonu dodatno je povećalo likvidnost u bankarskom sustavu pa banke i nemaju neki veliki motiv podizati kamate kako bi privukle novac građana. Banke viškove likvidnosti deponiraju kod HNB-a i na to ostvaruju kamatu od 3,75 posto. Procjenjuje se da će banke samo od HNB-a s te osnove u ovoj godini dobiti 460 milijuna eura. Na višku likvidnosti nešto će zaraditi i država, oko 80 milijuna eura.
Građani će zgrnuti 84 milijuna
Po svemu što je dosad govorio ministar financija, država bi mogla građanima vjerojatno i prije razvoja nove platforme ponuditi da ulože u njezin dug. Računica je na obje strane jasna.
Građani će samo na narodnoj obveznici i trezorskim zapisima u sljedećoj godini zaraditi više oko 84 milijuna eura, a više od 48 milijuna eura dobit će i 2025. godine, ako većina njih bude držala obveznicu do njezina dospijeća 8. ožujka. Država bi te kamate svejedno morala platiti, a dok god banke ne budu mogle konkurirati svojim kamatnim stopama građani će nastojati barem dijelom sačuvati svoju štednju od gubitka vrijednosti zbog inflacije.
Ono što država nudi zasad je isplativije, jer je na jednogodišnje trezorske zapise ponudila kamatu od 3,74 posto dok su banke, podatak je to HNB-a, u listopadu nudile prosječnu kamatu na kratkoročne depozite od 2,44 posto.
Državne kamate su neoporezive
Razlika je još veća kad je u pitanju dvogodišnja narodna obveznica koja je izdana uz prinos od 3,65 posto. Banke su na dugoročne oročene depozite, znači oročene na dulje od godinu dana, nudile u prosjeku kamatu od 1,40 posto. Uz to, prednost je što građani na prihod od kamate koju ubiru od kreditiranja države ne plaćaju porez na dohodak, dok se on na prihod od kamata na štednju plaća.
Ako banke budu slijedile državu i povećavale kamate na depozite to će manje atraktivnim učiniti ulaganja u državni dug, ali će otvoriti i novi problem prelijevanja rasta kamata na depozite na kamate na kredite građanima.