Hrvatska bi se mogla naći na listi zemalja koje ne poštuju EU standarde i izgubiti novac iz fondova

‘Problematično dijete’

Die Welt, jedna od najvažnijih i najutjecajnijih dnevnih novina u Njemačkoj, potvrdio je ovih dana ta nagađanja. U svojoj analizi govori o takozvanoj “problematičnoj djeci” Europske unije te ističe kako su “kršenje zakona i korupcija u EU-u mnogo češći nego što je to opće poznato. I ta pojava se širi, bez obzira pripadaju li šefovi vlada konzervativnim, socijaldemokratskim ili liberalnim strankama.”

Konzervativni Die Welt, koji je bez sumnje odlično informiran, otkriva kako je Europska komisija zaključila da će se isplata iz fondova EU-a ubuduće povezati s poštovanjem njenih načela. Kao problematične države Die Welt navodi Poljsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku, ali i, na iznenađenje Ljubljane i Zagreba, Sloveniju i Hrvatsku.

Kao glavni razlog za negativnu percepciju Hrvatske Die Welt navodi korupciju za koju kaže da postoji na svim političkim razinama. Pri tomu se podsjeća kako se Hrvatska u takozvanom indeksu percepcije korupcije Transparency International, spustila na 63. mjesto, a da novi izvještaj EU-a o medijskoj raznolikosti donosi katastrofalnu ocjenu za Hrvatsku: “Novinari su predmet prljavih kampanja, poruka mržnje, prijetnji smrću, zastrašivanja, uznemiravanja od strane policije i prijava zbog klevete,” stoji u tekstu Die Welta.

Lošiji smo nego 2011.

Na tragu tog teksta je i nedavno izvješće Freedom Housea za 2019. u kojem se stanje demokracije, civilnog društva te sloboda medija u Hrvatskoj ocjenjuje slabijom ocjenom nego 2011. Za vladajući HDZ se kaže “da je dugo bio široka crkva koja objedinjuje umjerenije te krajnje desne članove, a zajedno ih je držalo lijepilo ukorijenjene zaštite, pokroviteljstva i klijentelizma.”

U tom smislu, ističe se u izvješću Freedom Housea, korupcijske skandale koji redovito pogađaju hrvatske političare, a članove HDZ-a obično više nego druge, kao što je to bio slučaj u 2019., valja promatrati kao nastavak dobro uhodane mašinerije. “Ni ulazak u EU ni kazna zatvorom za bivšeg premijera Ivu Sanadera, nisu uspjeli iskorijeniti korupciju,” zaključuje Freedom House.

Iako ga Die Welt ne spominje ipak valja podsjetiti na izvješće “The Economist Intelligence Unit-a” (EIU) naslovljenog “Demokracija pod pritiskom”. EIU je analitički odjel grupacije Economist koja izdaje poznati tjednik “The Economist”. Po njegovom indeksu demokracije Hrvatska se nalazi na 53. mjestu i svrstana je među zemlje smanjene demokracije. Ispred nje je čak Mađarska koja je 49. mjestu, Bugarska na 52. a s Rumunjskom dijeli 53.

Skandal za skandalom

Građanima Hrvatske, dakako, nisu potrebne inozemne analize jer se većina iz dana u dan uvjerava da živi u jednoj od najkorumpiranijih država članica EU. Dokaz tomu su i posljednja dva sramotna politička skandala koji samo potvrđuju tezu o široko rasprostranjenoj korupciji u zemlji.

Prva afera vezana je za Josipu Rimac, jednu od vodećih HDZ-ovih političkih zvijezda i uzdanica, dok je razgovor ministra zdravstva Vilija Beroša i liječnice Dijane Zadravec do kraja razotkrio funkcioniranje HDZ-ove kadrovske hobotnice. Takvi slučajevi međutim malo su koga iznenadili.

Iluzorno je međutim očekivati da će se nakon tih otkrića nešto promijeniti. HDZ je, naime, pobijedio na nedavnim parlamentarnim izborima unatoč tome što je iz Plenkovićeve Vlade morao otići cijeli niz ministara koji su bili upetljani u razne koruptivne skandale.

Ništa od toga nije naštetilo HDZ-u jer je korupcija postala dio našeg života, uvukla se u sve pore društva, od najnižih do najviših razina.

Rođačke i plemenske veze

Uostalom slučajevi Žalac i Beroš zorno pokazuju koliko su razne vrste korupcije, kriminala, nepotizma i klijentelizma, raširene. Kad razgovarate s istaknutim članovima HDZ-a saznat ćete da svi oni, primjerice, znaju zašto je Gabrijela Žalac dobila na korištenje Mercedes, kako je poslovao Goran Marić, što je sve priskrbio Lovro Kušćević, s kime je bio povezan Milan Kujundžić, no to nikoga od njih posebno ne skandalizira.

Jer svi znaju da bez pomoći političara od najviše nacionalne do najniže lokalne razine, malo tko može realizirati i najmanju investiciju, a da je gotovo nemoguće dobiti posao državnoj i javnoj upravi, u lokalnim organima upravljanja, javnim i državnim tvrtkama, bez potvrde o partijske podobnosti ili rođačkih i plemenskih veza. To je naprosto modus operandi HDZ-a od kad je na vlasti.

Stoga ne čudi što premijer Plenković, primjerice, nije osudio ili se barem ogradio od načina komunikacije ministra Beroša i liječnice Zadravec. Nije to učinio jer su takvi dogovori uobičajeni kad se ljudi primaju na posao ili imenuju na funkcije. Zbog toga je Rimac mogla imati toliku moć, veze i utjecaj na stranačke prijatelje pa je, sumnja se, mogla sređivati sve, od polaganja stručnih ispita do realizacije investicija vrijednih milijarde kuna.

Crkvi 53 milijuna, ostalima mrvice

Koliko se HDZ ni do sada nije osvrtao na interese građana najbolje pokazuje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU koje je ove godine s 20 milijuna kuna sufinanciralo 124 projekta. Od toga ih samo 9 nije povezano s nekom župom, biskupijom, samostanom, svetištem ili katoličkom školom. Što ne čudi jer su u protekle 4 godine ministrica Žalac i njen nasljednik, bivši ministar Marko Pavić, dodijelili vjerskim institucijama čak 53,2 milijuna kuna.

Istodobno su zdravstvene, kulturne, predškolske i obrazovne institucije, kojima je novac daleko potrebniji, dobile jedva 4,8 milijuna kuna. No, HDZ tako kupuje naklonost Crkve. Umjesto da nedavni parlamentarni izbori budu korak naprijed u borbi protiv korupcije i takve prakse, njihov ishod mogao bi gurnuti Hrvatsku u još goru situaciju.

Nakon što je oporba ostala bez SDP-a kao snažnog lidera, HDZ-u više ništa ne stoji na putu da Hrvatsku definitivno pretvori u zemlju hibridne odnosno manjkave demokracije. U zemljama gdje je oporba slaba ili devastirana, kao što se to dogodilo u Srbiji, Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj, vladajuće stranke vrlo brzo stave šapu ne samo na sve državne, javne službe i institucije, nego i na ostale segmente društva, ponajprije na pravosuđe i medije.

Najveći problem je pravosuđe

To u Hrvatskoj međutim nije ništa novo jer je taj trend prisutan već duže vrijeme. No, svi su se tješili kako se HDZ, zbog snažne oporbe, ipak ne može nekontrolirano razmahati. Nakon sloma SDP-a međutim, HDZ-u više ništa ne stoji na putu da postane neprikosnoveni vladar države. Pogotovo jer je tome težio i kad je imao protiv sebe snažnu oporbu.

Kad se govori o korupciji i zavisnosti od politike, onda su domaća javnost i strani analitičari suglasni da je pravosuđe najveći društveni problem. U izvješćima stranih organizacija za zaštitu demokracije i ljudskih prava izrijekom se spominju vodeći ljudi pravosuđa koje se optužuje da su do kraja kompromitirali tijela na čelu kojih se nalaze.

Upozorava se također da je pritisak na medije sve veći, ali da se to događa na suptilan način, a ne onako grubo kako se to zbiva u Srbiji ili Poljskoj. HDZ koristi činjenicu da se veliki broj medija nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji, pa preko ministarstava, agencija ili javnih i državnih tvrtki, kupuje u njima oglasni prostor i tako ih čini financijski ovisnima. Zašto bi se inače, primjerice, toliko reklamirale Hrvatske šume, HŽ ili HEP koji imaju monopolnu poziciju u društvu?

Plenković u lošem društvu

Svoju naklonost režimima hibridne demokracije premijer Plenković demonstrirao je nedavno na Bledskom strateškom forumu gdje je sjedio uz srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, slovenskog premijera Janeza Janšu, mađarskog lidera Viktora Orbana, češkog premijera Andreja Babiša, poljskog predsjednika vlade Mateusza Morawieckog te bugarskog premijera Bojka Borisova protiv kojega se upravo masovno protestira u Sofiji.

Za sve njih vodeće članice EU tvrde da u svojim zemljama ne poštuju ljudska prava i slobode niti se pridržavaju europskih demokratskih standarda. Bliskost s tim režimima HDZ-ovi članovi Europskog parlamenta pokazuju glasajući uvijek protiv svih prijedloga koji upozoravaju na zloporabe vlasti u tim državama. Što pokazuje da je politika HDZ-a postala i državna politika.

Stoga nije čudno da na te opasne tendencije sve češće upozoravaju u Bruxellesu te glavnim gradovima najmoćnijih članica EU. I da je sve to razlog zašto Hrvatskoj prijeti da će završiti na listi takozvanih problematičnih članica hibridne ili manjkave demokracije.