Hrvatska po kvaliteti obrazovanja ispred Slovačke i Grčke, ali iza Slovenije
Na prvih pet mjesta smjestile su se azijske zemlje, na vrhu je Singapur
Azijske zemlje vodeće su na listi uspješnih obrazovanih sustava, Hrvatska se nalazi na 36. mjestu, a na začelju su školarci iz Afrike, pokazalo je najnovije istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj čije rezultate u srijedu prenosi BBC.
Prvih pet mjesta na listi kvalitetnog školstva zauzimaju azijske zemlje – Singapur, Hong Kong, Južna Koreja, Japan i Tajvan. Tek tada dolaze europske zemlje Finska, Estonija, Švicarska i Nizozemska, a prvih deset zaključuje Kanada.
Istraživanje je temeljeno na rezultatima testova iz matematike i prirodnih znanosti i OECD tvrdi da je širi pokazatelj globalne mape obrazovnih standarda od PISA testiranja koja se fokusiraju uglavnom na industrijalizirane zemlje. Njime je bilo obuhvaćeno 76 svjetskih zemalja.
Hrvatska je zauzela 36. mjesto, ispred Slovačke, Ukrajine, Izraela, Grčke, Turske, Bugarske i Rumunjske. Od susjednih zemalja Slovenija je na 18. mjestu, Italija je 28., Mađarska 32., Srbija 42., Crna Gora 56.
Američko obrazovanje pokazalo se problematičnim
Tablica pokazuje probleme u američkom obrazovanju koje dijeli 28. mjesto s Italijom i posebno u Švedskoj, koja je prošli tjedan dobila i upozorenje OECD-a zbog ozbiljnih problema u obrazovanom sustavu. Švedska se nalazi na 35. mjestu, jednom ispred Hrvatske. Rezultati istraživanja bit će predstavljeni na Svjetskom forumu o obrazovanju u Južnoj Koreji idući tjedan.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kaže da su usporedbe utemeljene na testovima provedenima u 76 zemalja te da one jasno pokazuju vezu između obrazovanja i ekonomskog rasta.
Prva globalna slika kvalitete obrazovanja
“Ovo je prvi puta da imamo zaista globalnu sliku kvalitete obrazovanja”, kazao je direktor za obrazovanje OECD-a Andreas Schleicher. “Ideja je bila dati mogućnost zemljama, bogatima i siromašnima, da se usporede s onima koje vode na listi obrazovanja, otkriju svoje prednosti i slabosti i vide kakve su dugoročne ekonomske koristi od poboljšanja kvalitete obrazovanja”, rekao je.
“Ako odete u azijski razred, susrest ćete učitelje koji očekuju od svakog učenika da uspije. Tu ima mnogo strogosti, puno usredotočenosti i zajedništva”, kaže Schleicher. “Te zemlje su vrlo dobre i u privlačenju najboljih profesora”, kaže on.
Stanje obrazovnog sustava je i slika ekonomske budućnosti zemlje
Izvješće koje je objavio OECD, a sastavili su ga Eric Hanushek sa Stanforda i Ludger Woessmann s muenchenskog sveučilišta, naglašava da se obrazovnim standardom može predvidjeti koliko će bogatstva zemlja stvoriti u dužem razdoblju. “Slabe obrazovne politike i prakse .. ostavljaju zemlje u permanentnom stanju recesije”, kaže izvješće.
Poboljšanje obrazovanja stvorilo bi “fantastične dugoročne ekonomske dobitke”, kaže Schleicher. Kada bi primjerice Gana, najlošije rangirana zemlja, postigla da svi njezini 15-godišnjaci usvoje bazične obrazovne vještine, njezin bi sadašnji BDP narastao 38 puta i to u životnom vijeku današnje mladeži.