Hrvatska na sramotnom 77. mjestu ljestvice konkurentnosti ekonomija
Potpredsjednik Vlade istaknuo je da taj fenomen treba istražiti
U novom Izvješću o globalnoj konkurentnosti, koje svake godine izdaje Svjetski gospodarski forum, Hrvatska zauzima 77. mjesto od 140 zemalja, objavilo je danas Nacionalno vijeće za konkurentnost. Pozicija joj je ostala ista kao i lani, a godinu ranije bila je na 75. mjestu. Prvo mjesto na listi najkonkurentnijih zemalja u svijetu drži Švicarska, a slijede Singapur, SAD, Njemačka, Nizozemska, Japan, Hong Kong, Finska, Švedska i Velika Britanija, piše Tportal.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić kazao je u čudu da je “apsurdno što se nismo pomakli na ljestvici konkurentnosti, to je fenomen koji treba istražiti”. Osvrnuo se stoga na EU indeks poslovne klime: “U zadnje dvije godine sve analize ukazuju na to da je ulazak Hrvatske u EU, kao i ulazak drugih zemalja članica, doveo do povećanja konkurentnosti. To je novo stanje država, uključujući Hrvatsku, i to se vidi na makroekonomskim pokazateljima”.
EU indeks poslovne klime u Hrvatskoj, po podacima Eurostata, raste najbrže među svim članicama EU. U rujnu 2015. prosječna vrijednost indeksa poslovne klime iznosila je 109 bodova, a Hrvatska je na 120. Grčić tvrdi da se to ogleda u rastu izvoza i stranih investicija te jačem korištenju fondova EU. Osim ratnih razaranja, na sporiji rast Hrvatske negativno je utjecao i kasni ulazak u EU.
To ne znači da nismo radili ništa, nego da su svi stagnirali
Predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić kazao je da je “Hrvatska ostala na 77. mjestu ljestvice globalne konkurentnosti. To ne znači da nismo radili ništa, nego da smo mi i svi ostali u svijetu radili manje-više istim tempom”. Slovenija je od lani napredovala za 11 mjesta, sa 70. na 59., a iza Hrvatske su i dalje Grčka i Srbija. “Kada bismo se vratili 30 godina unazad, Hrvatska bi bila ispred svih ovih zemalja, ali rat i tranzicija su nas unazadili”, rekao je Mudrinić.
Hrvatske gospodarstvenike anketirane u ovom istraživanju (iz ukupno 80 tvrtki) najviše muči neučinkovitost javne uprave, nestabilna politika, restriktivno radno zakonodavstvo te porezne stope i slab pristup financiranju.
“Nije najvažnija niska plaća i mala vrijednost rada. Pokazuje se obratno – zemlje s dobro plaćenom radnom snagom na samom su vrhu”, rekao je Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. Poslodavci pak, dodao je, još uvijek kao problem doživljavaju restriktivno radno zakonodavstvo. “‘Dok im je problem loše zakonodavstvo i etika radne snage, a ne privlačenje talentirane radne snage, neće se ništa promijeniti. Dok ne budemo sposobni u gospodarskom pogledu, dotle ćemo se hrvati s time da je glavno područje za promjene smanjivanje prava radne snage”, zaključio je Sever.