Hrvatska uopće ne provjerava ima li među stranim investitorima u strateške sektore sumnjivih tipova. To je sad zapelo za oko Bruxellesu

Nadzor potencijalno štetnih stranih ulaganja u EU pun je rupa jer ih šest zemalja, uključujući Hrvatsku, još ne provjerava. Ostale zemlje se razlikuju u definiciji strateških sektora, upozorio je Europski revizorski sud (ECA).

Izravna inozemna ulaganja u EU premašuju 100 milijardi eura godišnje. Europska komisija uspostavila je 2020. godine okvir za njihovu provjeru zbog moguće prijetnje za sigurnost i javni red u EU, podsjećaju revizori.

Ulaganja u strateške sektore poput luka, nuklearnih elektrana i tvornica poluvodiča i mikročipova dvojne namjene mogu u određenim razdobljima uključivati rizik neželjene kontrole aktera izvan EU, koji bi mogao biti pojačan ako članice ne koordiniraju nadzor, naglašavaju.

Hrvatska još nema mehanizam

Okvir na razini EU omogućuje detektiranje mogućih prijetnji, ali veliki udio ulaganja u razdoblju od 2020. do 2022. nije analiziran niti su članice Europskoj komisiji podnijele izvješće, napominju revizori. Objašnjavaju da članice nisu obavezne uspostaviti mehanizam nadzora niti dostavljati Bruxellesu izvješća o nadzoru i o odlukama, čak ni ako objavi mišljenje odnosno ako druge članice izraze zabrinutost.

To znači da skupina zemalja nije ni uspostavila mehanizam, a one koje jesu razlikuju se u definiciji ključnih sektora ili u tumačenju ključnih pojmova iz propisa EU, utvrdili su revizori. Hrvatska, Grčka, Bugarska, Švedska, Irska i Cipar spadaju u skupinu koja još nije uspostavila mehanizam, pokazuje izvješće europskih revizora.

Od 2020. do 2022. godine zemlje EU dostavile su Komisiji 886 izvješća o analizi ulaganja, a čak 92 posto njih otpada na šest zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Italiju i Španjolsku, a preostalih osam posto na njih devet, navode revizori.

Najviše izvješća iz Francuske

Najviše izvješća dostavila je Francuska, njih 193, a slijede Italija, Španjolska i Austrija. Nizozemska i Luksemburg primile su u tom razdoblju polovinu izravnih stranih ulaganja u EU, a poslale su samo sedam odnosno nijedno izvješće.

“Analiza stranih ulaganja u EU tek je u povojima”, zaključio je Mihails Kozlovs iz ECA-e. “Trebala bi igrati ulogu zaštitnog mehanizma, ali puna je rupa. Da bi EU efikasnije ublažavao rizike, Komisija i sve članice EU moraju zakrpati rupe”, poručio je.

Komisija bi trebala tražiti od svih članica EU da uspostave mehanizme i natjerati ih da dostavljaju izvješća, smatraju revizori. Trebala bi i ocijeniti njihove mehanizme i poticati ih da ih usklađuju s ostalim članicama, smatraju u ECA-i.