I BBC piše o hrvatskoj drami s cijenama: 'Kava im je od uvođenja eura poprimila gorak okus'
BBC piše kako je Vlada intervenirala te da su državni inspektori kaznili '200 neposlušnih trgovaca'
“Samo bi se vrlo hrabri – ili vrlo glupi – usudili stati između Hrvata i ispijanja kave”, piše BBC u velikom članku o uvođenju eura u Hrvatskoj i pobuni građana zbog neopravdanog podizanja cijena.
Autor teksta zamijetio je kako se čak i u hladnim zimskim danima u Zagrebu mogu vidjeti prepune terase kafića. No, piše BBC, mnogima je nakon 1. siječnja i uvođenja eura, “kava poprimila gorak okus”. Brojni Hrvati uvjereni su da su trgovci i pružatelji usluga iskoristili konverziju za podizanje cijena, piše britanski medij pa prenosi izjave nekolicine Zagrepčana.
“Izgleda jeftinije, ali zapravo je jako skupo. Upravo smo platili šest eura za dvije kave i Colu – bila sam šokirana”, kazala je Vina nakon ispijanja kave.
O državnim inspektorima i kaznama
BBC navodi kako je zbog “rastućih kontroverzi” oko cijena, Vlada morala intervenirati te je pozvala trgovce na sastanak. Poslovni subjekti izjavili su da su ogorčeni time što im Vlada kalja ugled, no vlasti očito smatraju da ne mogu dopustiti da euro postane sinonim za prikriveno profiterstvo, piše portal i dodaje da je trgovcima naređeno da vrate cijene od 31. prosinca.
Državni inspektori navalili su na prekršitelje, pokrenuvši slučajeve protiv gotovo 200 neposlušnih trgovaca u roku od tjedan dana, dodaje se. No, ima i onih koji smatraju da se oko svega podiglo previše prašine. “Naše su cijene bile prikazane u eurima prije nego što je euro uveden. Sada kažu da smo preskupi – ali ista je cijena kao i prije Nove godine”, rekao je konobar Luka za BBC.
Uz svu buku oko poskupljenja – bilo stvarnu ili izmišljenu – bilo bi lako zaboraviti zašto se Hrvatska odlučila pridružiti eurozoni, navodi autor. Zatim podsjeća kako je susjedna Mađarska prvotno planirala odustati od forinte u 2007., ali je 16 godina kasnije i dalje izvan eurozone.
‘Impresivna odlučnost oko ulaska u eurozonu’
Također, Poljska, Rumunjska, Švedska i Češka su se teoretski obvezale prihvatiti euro. Ali nitko to ne planira učiniti. Čini se da će se samo Bugarska pridružiti jedinstvenoj valuti 2024., dodaje se. Time se odlučnost Hrvatske da ispuni kriterije za ulazak u eurozonu čini još impresivnijom, smatra BBC-jev autor.
Navodi i kako šef Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, vjeruje da je opredjeljenje za euro poštedjelo zemlju od najgore inflacije koja je protekle godine pogodila zemlje izvan eurozone.
BBC podsjeća da je Hrvatska odnedavno i članica Schengena, što znatno olakšava život europskim turistima koji u zemlju dolaze automobilom ili autobusom jer se “više neće morati suočavati s beskrajnim redovima na graničnim prijelazima”. Ako su procjene točne, prednosti svega toga trebale bi postati jasne u sljedećih nekoliko godina. No, za sada su hrvatski potrošači i dalje zabrinuti hoće li ih udariti po džepu dok se navikavaju na novu valutu, zaključuje se u članku.