I da pokuša, Putin ne bi mogao oslabiti NATO više od ovoga. Sav posao umjesto njega rade Trump i Erdogan

Sve što se trenutno događa nevjerojatno slabi NATO i Zapad

A picture taken from "Mir-2" mini-submersible shows Russia's Prime Minister Vladimir Putin inside "Mir-1" mini-submersible during a dive into the depths of Lake Baikal on August 1, 2009. Prime Minister Vladimir Putin Saturday dived to the bottom of the world's deepest lake aboard a mini-submarine, in a highly mediatized stunt unusual even by the standards of the Russian hardman. Putin, wearing special thermal blue overalls, was able to examine the unique flora and fauna of Lake Baikal in Siberia during his four-hour journey underwater aboard the Mir-1 submarine. AFP PHOTO / RIA / AFP PHOTO / RIA NOVOSTI
FOTO: AFP

Da Vladimir Putin traži načine kako bi mogao oslabiti NATO, ne bi mogao učiniti puno više od onog što se dodgađa upravo sada. U Sjedinjenim Državama, republikanski kandidat za predsjednika Donald Trump dovodi u pitanje temeljna načela Saveza i aludira kako odobrava Putinovu anekciju Krima.

U Turskoj, dužnosnici na čelu s glavnim savjetnikom predsjednika Recepa Erdogana krive Sjedinjene Države za neuspjeli puč u drugoj po veličini vojsci NATO-a, tako samo dolijevajući gorivo na val antiamerikanizma koji Putin želi iskoristiti, piše Bloomberg.

Odjednom, s vrlo malo napora, Putin je sretno dočekao da se dva stupa kolektivne obrane u Europi raspadaju. “Putin ima đavolju sreću”, kaže Mark Galeotti, gostujući suradnik pri Europskom vijeću za vanjske poslove. “On može samo sjediti i gledati kako se bogatiji, moćniji blok koji zagovara temeljne vrijednosti raspada”.

Ruski lider jaše na valu događanja koji su se odigrali u njegovu korist, uključujući i najgori migrantski val od Drugog svjetskog rata, koji je učvrstio stranke prijateljske Putinu diljem kontinenta na desnici i ljevici i pomogao da Britanci izglasaju izlazak iz Europske unije.

Putinovi oprezni potezi

Iako su mnogi članovi vladajućih struktura u Moskvi oprezni u vezi mogućeg Trumpovog predsjedničkog mandata zbog njegove nepredvidljivosti, navode kako je njegovo preispitivanje postojeće sigurnosne arhitekture daljni dokaz da NATO savez i nije tako nepopustljiv u svom stavu prema Rusiji.

Putin je još jednom došao u pozornost američke javnosti nakon što su demokrati optužili Rusiju da je hakirala mailove Demokratske nacionalne konvencije, koje je objavio WikiLeaks prije početka nacionalne konvencije na kojoj je nominirana Hillary Clinton. Kremlj je te optužbe nazvao “apsurdnima”, a sve je dodatno rasplamsao Trump koji je pozvao Rusiju da hakira mailove Hillary Clinton. Kasnije je kazao kako su ti njegovi komentari bili sarkastični.

U isto vrijeme, Putin je povukao potez brzo nakon što je Turska optužila SAD da su upleteni u krvavi puč prije dva tjedan i nakon što su SAD i EU izrazili zabrinutost zbog Erdoganovog drakonskog obračuna s pučistima, ukljućujući i podršku smrtnoj kazni. “Putinova politika jest da izazove podjele između Turske i NATO-a i ukloni benefite”, kaže Alexander Shumilin, koji vodi Bliskoistočni centar za konflikte na Institutu za američke i kanadske studije u Moskvi za Bloomberg.

Štit prema Rusiji

Shumilin predviđa kako Tuska više neće djelovati kao štit prema Rusiji na južnom bloku. Opasnost od Turske, pretvara Crno more u “jezero” zatvaranjem Bospora za ruske brodove koji su bazirani u Krimu, kazao je. Ključno je za Rusiju da ima saveznika unutar NATO-a koji će oklijevati okrenuti se protiv zemlje u slučaju konflikta, kazao je viši dužnosnik u Moskvi, piše Bloomberg.

Erdogan optužuje desetak tisuća sljedbenika islamskog klerika Fethullaha Gulena, od kojih su mnogi saveznici SAD-a i važni kontakti u nastojanju da se suzbije terorizam, kazalo je dvoje visokih američkih dužnosnika. “Mnogi od naših kontakata su izbrisani ili uhićeni’, kazao je direktor James Clapper američke Nacionalne obavještajne službe (NI) u četvrtak u Coloradu. “Nema sumnje da će ovo vratiti stvari unatrag i učiniti težim suradnju s Turcima”, kazao je. I 75-godišni Gulen i američki predsjednik Barack Obama negiraju bilo kakvu umješanost u puč.

Odnosi Turske sa SAD-om i Europom su “vrlo nesigurni”. Putin osjeća neviđenu priliku za strateški odnos s Erdoganom koji bi mogao imati posljedice u Siriji i izvan nje, kazao je Konstantin Kozačov, čelnik vanjskopolitičkog doma ruskog gornjeg doma u parlamentu u telefonskom razgovoru za Bloomberg.

Putin ponudio podršku Erdoganu

Čim je udar bio ugušen, Putin je nazvao Erdogana da ponudi svoju podršku, a potom je i naložio svom gospodarskom timu da ubrza napore za vraćanje i proširenje bilateralne trgovine, prema višim dužnostima. Putinova vlada je Turskoj ukinula sankcije koje je uvela Turskoj nakon rušenja ruskog lovca u blizini granice sa Sirijom u lipnju kada se Erdogan ispričao zbog incidenta.

Putin i Erdogan i dalje su u sukobu oko podrške sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu, no dogovorili su da će se sastati 9. kolovoza u blizini St. Petersburga, Putinovog rodnog grada. U trenutku kada je summit najavljen, turska delegacija vodila je razgovore u Moskvi oko niza projekata, uključujući dugo čekani posao zbog kojeg bi plin išao ispod Crnog mora čime bi Turska postala energetsko čvorište prema Europi.

Izlaz iz NATO-a

Čelnik think tanka koji savjetuje Kremlj, Fjodor Lukjanov, kaže kako Putin nema iluzije da će Erdogan izaći iz NATO-a, no rastući antiamerikanizam u Turskoj otvara vrata da bi ono što je bilo napet odnos moglo prerasti u duboko partnerstvo. “Turski odnosi sa SAD-om i Europom neće biti isti”, kazao je.

O Siriji, Lukjanov je rekao kako Putin traži način da uvjeri Erdogana da povuče podršku islamističkim pobunjenicima koji se bore protiv Asada, u trenutku kada vladine snage napreduju prema utvrdi opozicije Alepu, najvećem gradu u zemlji prije nego što je izbio građanski rat prije pet godina.

Kraj ruske izolacije?

Trump je u ponedjeljak rekao da bi razmotrio stvaranje vojnog saveza s Putinom kako bi porazio Islamsku državu koja kontrolira dijelove Sirije i Iraka. Ta bi veza, piše Bloomberg, efektivno prekinula izolaciju Rusije nakon aneksije Krima i oružane pobune u Ukrajini. U srijedu je Trump, koji je s Putinom već razmijenio komplimente, otišao i korak dalje, rekavši da će razmisliti o ruskim pretenzijama prema Krimu i ukidanju sankcija zbog uloge u ukrajinskoj separatističkoj pobuni.

Milijarderovo upozorenje da se kao predsjednik možda ne bi pridržavao članka NATO-a koji navodi da je napad na jednu državu članicu, napad na sve, šokantna je poruka Savezu, osobito trima baltičkim državama, nekadašnjim sovjetskim satelitima.

Dva kritična slučaja

Putin pozdravlja te Trumpove navode, iako je skeptičan bi li se odnosi dvaju zemalja poboljšali ako bi ovaj stigao na vlast s obzirom na antirusko raspoloženje američke elite, kazala je osoba bliska Kremlju, piše Bloomberg. Ta je osoba kazala kako je teško shvatiti kako bi se Trump ponašao – s jedne strane prijeti da bi srušio ruske avione koji lete blizu američkih ratnih brodova, a s druge obećaje da će popraviti odnose.

Za sada, Putin može gledati nemir Baracka Obame u oba slučaja – eventualne pobjede Trumpa u studenom i zbližavanje s Erdoganom. “Antiamerički sentiment je u porastu u turskoj vladi i na turskim ulicama”, kazao je Aaron Stein, viši suradnik u Atlantskom vijeću u Washintgonu.