I jedna dobra vijest: karikaturalni desničar Wilders propao je na izborima u Nizozemskoj. Evo analize
Izbori u Nizozemskoj prvi su test populističkog vala u Europi
Izlazne ankete pokazale su da stranka nizozemskog premijera Marka Ruttea, Narodna stranka za slobodu i demokraciju, osvaja 31od 150 mjesta u parlamentu. Stranka za slobodu, desničara Geerta Wildersa ostaje na 19 zastupničkih mjesta, kao i CDA i D66. Ukoliko se izlazne ankete pokažu točnima, ovo će biti veliko razočaranje za Wildersov PVV, ali i prilično poražavajući rezultat za laburiste koji osvajaju tek 9 mjesta u parlamentu, što je rekordni minimum.
Izlazne ankete od 19 sati, koje je objavio Ipsos, pokazuju da je na izbore izašlo 73 posto birača. Usporedbe radi, na izborima 2006. glasalo je njih 75 posto, dok je 2012. na birališta izašlo 65 posto birača.
Netherlands: Collapse of #Labour party PvdA (S&D) to record low, Wilders' far-right PVV comes 2rd, 3th or 4th. #DutchElection #TK17 #PvdA pic.twitter.com/YXKsKO1Uf8
— Europe Elects (@EuropeElects) March 15, 2017
Wilders cijelu kampanju gradio na krajnje desnoj platformi
Građani Nizozemske glasali su u srijedu na parlamentarnim izborima koji bi mogli odrediti kako će anti-imigracijski političari stajati u anketama u ostalim izborima koji će se održati u Europi kasnije ove godine. Premijer Mark Rutte, liberal desnog centra i čelnik Narodne stranke za slobodu i demokraciju (VVD) borio se protiv svog najvećeg rivala, krajnjeg desničara Geerta Wildersa, predsjednika Stranke za slobodu (PVV).
Wildersova popularnost naglo je porasla prošle godine nakon što je obećao da će zabraniti Kuran, zatvoriti sve džamije, Nizozemsku izvući iz Europske unije i zatvoriti granice za izbjeglice. Cijelu svoju kampanju gradio je upravo na toj krajnje desnoj platformi i postupno postajao sve izgledniji pobjednik nizozemskih izbora. No, ankete su posljednja dva tjedna pokazale da je Wildersov pokušaj jahanja na valu nacionalističkih osjećaja izgubio momentum, navodi Bloomberg.
Najveći test otpornosti populističkom valu u Europi
Parlamentarni izbori u Nizozemskoj smatraju se najvećim testom snage i otpornosti populističkom valu koji je zahvatio Europu i svijet, a ishod ovih parlamentarnih izbora mogao bi pokazati smjer u kojem će ići izbori koji će se ove godine održati u Njemačkoj i Francuskoj, dvijema najvećim ekonomijama u eurozoni.
“Vidimo desno ekstremističke stranke u Nizozemskoj, Francuskoj i Italiji kako raspravljaju o mogućem referendumu o članstvu u Europskoj uniji. No taj referendum nije samo referendum o članstvu u EU, već je to referendum o euru. I onda smo jako blizu tome gdje smo bili u ljeto 2012. kada je eurozoni prijetio kolaps na vrhuncu grčke krize”, rekao je za Bloomberg Marcel Fratzscher, direktor njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja.
‘Zaustavimo domino efekt pogrešnog populizma’
“Ovi izbori su ključni. Zaustavimo domino efekt pogrešne vrste populizma koji trenutno pobjeđuje u svijetu”, poručio je Mark Rutte Nizozemcima u ponedjeljak, navodeći za primjere britanski referendum o Brexitu i američke predsjedničke izbore. No ankete u Francuskoj pokazuju da bi anti-islamska i krajnje desna Marine Le Pen mogla pobijediti u prvom krugu predsjedničkih izbora koji će se održati za mjesec dana, dok je Njemačka rastrgana s više od milijun izbjeglica i migranata od 2015.
Geert Wilders je u ponedjeljak rekao da “islam ne pripada Nizozemskoj” i optužio premijera Ruttea da je omogućio “teroristima” da dođu u zemlju, misleći na sirijske izbjeglice koje su tamo stigle u posljednje dvije godine. Rutte je zauzeo nešto tvrđi stav vezano uz pitanje imigracije i zabilježio je lagani rast popularnosti nakon svog robusnog držanja u nedavnom diplomatskom ratu s Turskom.
Premijer bi mogao imati fragmentiranu koaliciju
Istraživanja su tada pokazala da je njegova stranka u blagoj prednosti u odnosu na nešto više od dvanaest ostalih stranaka koje žele ući u parlament gdje se natječu za 150 predstavničkih mjesta. Konačni rezultati izbora u Nizozemskoj bit će poznati u četvrak rano ujutro.
Pokazatelj rastuće fragmentiranosti nizozemske političke scene bilo je i to što je nekoliko stranaka privuklo birače, od penzionerske stranke 50Plus, preko ekološkog pokreta za dobrobit životinja i njihove Stranke za životinje do pro-islamske stranke koja se htjela suprotstaviti ksenofobiji Geerta Wildersa.
Na ovim izborima, nekoliko glavnih stranaka pretrpjet će značajnije gubitke u usporedbi s izborima u 2012., a sljedeći nizozemski premijer će imati fragmentiraniju koaliciju no što je to uobičajeno. Kako god bilo, bilo koja dolazeća koalicija će nametnuti stroža pravila oko prava i povlastica migranata, a to je većina stranaka u kampanji i obećavala.
Muslimani se iznenada našli u centru izbora
Za neke muslimane, koji su se iznenada našli u centru ovih izbora, politička kampanja je donijela ono što su oni već osjećali. “Wilders samo govori ono što se ostali ne usude reći. Ali, duboko u sebi, Nizozemci se slažu s njim”, rekla Karima Talhaoui, 31-godišnja Marokanka rođena u Nizozemskoj. U finalnoj televizijskoj debati u utorak navečer, Wilders je još jednom vrlo jasno iznio svoju viziju Nizozemske.
U okršaju s čelnikom laburista Lodewijkom Asscherom rekao je kako “Nizozemska ne pripada svima nama, Nizozemska pripada Nizozemcima, ljudima koji stopostotno žele biti uz ovu zemlju.” Asscher mu je na to odgovorio kako je njegova Nizozemska “sićušno mjesto, bez neovisnih sudaca, bez kritičkih novinara, bez Marokanaca” te da to nije njegova Nizozemska.