Nekad je nužno odabrati stranu

I predsjednica misli da je problem, zapravo, u medijima. Kaže da zbog njih ljudi imaju lošu sliku o Hrvatskoj

Smatra kako su zbog toga mladi u iseljeništvu tužni i obeshrabreni

29.05.2017. , Zagreb -  Odrzana konferencija Vecernjeg Lista- Hrvatska kakvu trebamo, brendiranje Hrvatske u hotelu Esplanada.Kolinda Grabar Kitarovic. Photo: Marko Prpic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

U organizaciji Vijeća mladih predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u Zagrebu se danas održava okrugli stol na temu “Biti mladi povratnik i živjeti u Hrvatskoj”.

Portal Vijesti.hr objavio je pozdravni govor predsjednice u kojem je, među ostalim, predsjednica malo okrivila medije da plasiraju depresivnu i lošu sliku Hrvatske. Kako kaže, nije tajna da su mladi u iseljeništvu osjećaju izolirano i da su obeshrabreni takvom slikom.

‘Mediji plasiraju lošu sliku Hrvatske’

“Jednako kao i njihovi roditelji, mladi su rastuženi iznimno depresivnom i lošom slikom naše zemlje koja se često plasira u medijima”, piše u tekstu njezina uvodnog govora.

Kako kaže predsjednica, okruglim stolom želi se “vratiti optimizam i osnažiti dijalog između povratnika i takozvanih starosjedilaca” i “ojačati kontakte povratnika u dijalogu s resornim institucijama koje im mogu ponuditi pomoć i rješavati njihove teškoće u susretu s drukčijim sustavom”.

Predsjedničin uvodni govor niže možete pročitati u cijelosti.

“Pozdravljam vas i želim dobrodošlicu na drugom u nizu okruglih stolova moga Vijeća mladih: „Biti mladi povratnik i živjeti u Hrvatskoj“, koji smo posvetili jednom od najvažnijih demografskih pitanja, problematici povratnika koji se iz iseljeništva vraćaju u Domovinu. Ova dobrodošlica nije samo simbolična. Danas, kada otvaram vrata svojega Ureda svim našim iseljenicima koji su u ljetnom posjetu svojoj Domovini upravo u našem glavnom gradu, želimo jasno poručiti da su se doista vratili kući.

No,s druge strane simbolike, želimo doista posvetiti dužno poštovanje i pozornost našim iseljenicima. Ovim okruglim stolom želimo ukazati ponajprije na pozitivne primjere brojnih mogućnosti za povratak naših mladih iseljenika, ali i upozoriti na teškoće i zapreke na koje nailaze u sustavu za vrijeme prilagodbe životu u Hrvatskoj. Na svojim putovanjima u inozemstvo nikada ne propuštam susrete s iseljenim Hrvatima, pogotovo mladima i zato već duže vrijeme želim upozoriti na njihove probleme, želje i planove povratka, poteškoće, ali i pozitivna iskustva.

Nije tajna kako se mnogi mladi Hrvati u iseljeništvu osjećaju zanemareni i kako su, jednako kao i njihovi roditelji, rastuženi i obeshrabreni iznimno depresivnom i lošom slikom naše zemlje koja se često plasira u medijima. Ovim okruglim stolom želimo vratiti optimizam, no ponajprije osnažiti dijalog između povratnika i nas takozvanih starosjedilaca, ojačati kontakte povratnika u dijalogu s resornim institucijama Republike Hrvatske koje im mogu ponuditi pomoć i rješavati njihove teškoće u susretu s drukčijim sustavom pri rješavanju mnogih zapreka za njihov povratak, pri čemu najčešće glavnu ulogu igra jezična barijera.

Premda Republika Hrvatska preko svoga Državnoga ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, sa svojim uredom dobrodošlice i Hrvatske Matice iseljenika, te resornih ministarstava i ostalih institucija pomaže našim iseljenicima u sklopu raznih fondova i programa, činjenica je da se naša dijaspora, pogotovo naši mladi u inozemstvu, bez obzira na svoju veliku želju, teško odlučuju na povratak.

Nije potrebno posebno isticati kako je svaki pojedini iseljenik koji se vrati u Domovinu izniman dobitak za Hrvatsku, iz koje se posljednjih godina sve više iseljuje. Nije potrebno ni posebno upozoravati kako svaki pojedini povratnik zaslužuje svu moguću pomoć nadležnih institucija, ponajprije lokalne zajednice, kako bi se što prije integrirao ne samo u gospodarski nego i u društveni život Hrvatske.

Tu smo pomoć dužni pružati našim iseljenicima – potencijalnim povratnicima, ne samo zato što je iseljeništvo imalo ključnu ulogu u pomaganju Domovini kroz cijelu povijest, a pogotovo u našem obrambenom Domovinskom ratu. Tu im pomoć moramo pružiti jer su iznimno potrebni našem društvu kako bismo zajednički stvarali bolji standard i životne uvjete u budućnosti. S posebnim nagradama i međunarodnim priznanjima, na svim područjima života, naši mladi iseljenici stječu ugled na svim kontinentima.

Postaju ugledni znanstvenici, informatičari, bankari i poduzetnici, umjetnici ili sportaši. No naša im je sloga i solidarnost potrebna kako bi vazda ponosno promicali vrijednosti i ljepote svoje zemlje, kako bi uvijek osjećali ponos na svoj identitet, na svoju Domovinu. Stoga je cilj ovog okruglog stola postaviti reflektore na povratnike, no nikako isključivo na negativna iskustva njihove prilagodbe i prelaska iz orbite iseljeništva u potpuno drukčiji svemir željenog povratka u Domovinu.

Namjera ovog okruglog stola je potaknuti dijalog u javnosti, u medijima, kako u iseljeništvu, tako i u zemlji, o prijedlozima konkretnih mjera koje je nužno provesti, a koje bi pridonijele rješavanju i akutnih i kroničnih problema, te tako mladim povratnicima vratile povjerenje u sustav i motivirale za ostanak u domovini. Pozivam državne tajnike ministarstava i predstavnike ostalih pozvanih državnih institucija da se nakon izlaganja iskustava naših mladih povratnika, uključe u raspravu svojim prijedlozima, kao i podsjećanjem na već poduzete mjere.”