Nekad je nužno odabrati stranu

IFO institut tvrdi da bi dogovorom s Rusijom svaki građanin EU godišnje imao 91 euro više. No, koliko je to realno

Što bi slobodna trgovina s Rusijom značila za Europsku uniju

German Chancellor Angela Merkel arrives at the Elysee Palace, in Paris, on October 2, 2015, for a peace summit on the Ukraine conflict. The leaders of France, Germany, Russia and Ukraine meet in Paris to consolidate a fragile peace in Ukraine, as a conflict that appears to be winding down is overshadowed by President Vladimir Putin's dramatic intervention in Syria's war. AFP PHOTO / ALAIN JOCARD / AFP PHOTO / ALAIN JOCARD
FOTO: AFP/AFP

Jedan od vodećih njemačkih think tankova IFO institut smatra kako bi slobodna trgovina s Rusijom mogla donijeti koristi za Njemačku i EU. Prema njihovom izračunu, sveobuhvatan dogovor između EU i Euroazijske ekonomske zajednice mogao bi dovesti do povećanja realnog dohotka od 0.2 posto po stanovniku EU, što bi značilo povećanje godišnjih prihoda stanovniku od 91 eura po stanovniku, ističu u priopćenju. Za Rusiju, takav bi dogovor značio povećanje od 3 posto odnosno 235 eura godišnje po stanovniku.

“Ovi dobici u prihodima proizlaze iz činjenice da su ekonomske strukture svih strana visoko kompementarne”, kazao je direktor IFO-a za međunarodnu ekonomiju Gabriel Felbermayr govoreći na konferenciji “Zajednički ekonomski prostor od Lisabona do Vladivostocka” u organizaciji IFO-a.

Može li doći do dogovora?

“Ugovor o slobodnoj trgovini jedva je zamisliv sve dok sukob u Ukrajini ostaje neriješen. Takav pakt ipak bi mogao biti sastavni dio novog strateškog partnerstva između EU i Rusije”, kazao je Felbermayr. Za Njemačku bi sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom i ostalim zemljama Euroazijske ekonomske zajednice mogao dovesti do rasta izvoza od 31 milijarde eura.

Model IFO-a pokazuje da bi sporazum o slobodnoj trgovini potaknuo ruski izvoz u Eu za oko 71 milijardu eura. Povećao bi se ruski izvoz i u ostatak svijeta zbog dostupnosti jeftinijih strojeva i proizvoda iz EU, što bi povećalo ukupnu rusku konkurentnost i dalo im prednnost na tržištima trećih strana. Ruski bi se izvoz ukupno povećao za oko 77 milijardi eura, a profitirale bi i ostale zemlje Euroazijske ekonomske unije, prema stuiji IFO provedene za Bertelsmann fondaciju.

Sporazum u Minsku jedan je od prioriteta Berlina

No, u ovom trenutku takav sporazum nije moguć zbog zaoštrenih političkih odnosa Berlina i Moskve. Jedan od prioriteta njemačke vanjske politike je ostajanje pri sporazumu u Minsku koji bi trebao razriješiti situaciju u Ukrajini. Izborom Trumpa koji je najavio kako želi bolje odnose s Rusijom taj je sporazum došao pod znak pitanja jer je upitno koliko će nova američka administracija biti predana rješavanju tog problema.

“Prilično je jasno da je poruka koju je Merkel poslala SAD-u: Ako nasilje nastavi rasti u istočnoj Ukrajini, kako ćete ga zaustaviti? Kako ćete ih ponovno dovući za pregovarački stol? Hoćete li dopustiti Putinu da vodi agendu?”, kaže viša suradnica u Carnegie Europe u Berlinu Judy Dempsey za Bloomberg. “I oni su slušali”.

‘Dugujemo to ne samo Ukrajini, nego i sebi’

Merkel i francuski predsjednik Francois Holllande prije dvije godine dogovorili su sporazum u Minsku tijekom dugih razgovora s Putinom i njegovim ukrajinskim kolegom Petrom Porošenkom. Merkel se od tada do danas, piše Bloomberg, čvrsto držala ovog sporazuma i podsjećala Putina na njega.

“Ne možemo odustati od principa teritorijalnog integriteta”, rekla je Merkel na godišnjoj sigurnosnoj konferenciji u Munchenu ove nedjelje. “Dugujemo to ne samo Ukrajini, nego i mnogim drugim zemljama i sebi samima”. Potrebno je političko rješenje “i ja sam spremna dati mnogo vremena i energije tome, i nastaviti raditi čak i u trenucima razočaranja”, kazala je.

Amerikanci se približavaju europskoj poziciji

Trumpova administracija je posljednjih tjedana dala naznačiti da bi SAD mogao ukinuti sankcije Rusiji, pa Njemci pokušavaju uvjeriti Trumpa u važnost tih sankcija. I čini se kako im ne ide loše.

15. veljače Trump je tvitao kako je “Rusija zauzela Krim”. Sljedećeg dana ministar vanjskih poslova Rex Tillerson, u svojoj prvoj diplomatskoj turneji u Europi, podržao je francusko-američke napore da spriječe nasilje u istočnoj Ukrajini. U svom prvom govoru na globalnoj sceni kazao je političkim liderima i sigurnosnim dužnosnicima u Munichu da “u vezi s Ukrajinom moramo držati Rusiju odgovornom”. Nakon sastanka s Merkel na marginama sigurnosnog foruma, Pence se “zahvalio kancelarki za njeno vodstvo o pitanju Ukrajine”, kako stoji u izjavi.

Hoće li Merkel biti ta koja odlučuje?

No, nije sigurno kako će Merkel i u narednim godinama biti ta koja će krojiti njemačku i europsku politiku. Naime, prema najnovijim anketama kandidat njemačkih socijaldemokrata (SPD) za kancelara Martin Schulz pobijedio bi kancelarku Angelu Merkel kada bi se glasalo direktno. Anketa koju je objavio ZDF pokazala je da bi 49 posto Njemaca glasalo za bivšeg predsjednika Europskog parlamenta Schulza, dok bi za Merkel glasalo 38 posto ljudi. Značajan je to zaokret od siječnja, kada je ista anketa Merkel davala 44, a Schulzu 40 posto. Jedno drugo istraživanje pokazuje da Schulzov SDP ima 33 posto, a CDU i CSU 32 posto.

No, čini se kako se niti Schulz, koji bi mogao postati novi njemački kancelar, ne zalaže za ukidanje sankcija. Krajem prošlog mjeseca kandidat ljevice kritizirao je Trumpove politike kao “anti američke” i upozorio kako podizanje sankcija Rusiji ne bi bio pametan potez. “Sve dok sporazum u Minsku nije u potpunosti proveden, sankcije ne mogu biti ukinuti, Moramo Putinu vrlo jasno reći kako je Rusija dužna poštovati i braniti međunarodno pravo”, rekao je tada Schulz.

Time je i stav socijaldemokrata prema Rusiji postao jasniji jer su se neki od vodećih ljudi stranke zalagali za djelomično ukidanje sankcijama ako Rusija bude provdila neke aspekte plana. Merkel je s druge strane ponavljala da se sankcije mogu ukinuti samo ako se sporazum u Minsku bude poštovao u potpunosti.