Imamo dokumente prema kojima su na riječkom aerodromu više puta zabilježeni zabrinjavajući propusti
Vlada je još u ožujku predložila smjenu direktora Tomislava Palalića
U tijeku je natječaj za novog direktora Zračne luke Rijeka koju posljednjih pet godina vodi Tomislav Palalić. Iako je Vlada još u ožujku ove godine predložila skupštini riječkog aerodroma da Palalića smijeni, to se nije dogodilo. Natječaj za novog direktora iz tehničkih je razloga prije desetak dana poništen, ali je ubrzo raspisan novi. Konačna odluka još nije donijeta.
Telegram je u posjedu dokumenata iz kojih proizlazi da su za Palalićevog mandata u Zračnoj luci Rijeka, točnije u riječkoj podružnici Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP), s kojom aerodrom usko surađuje, otkriveni ozbiljni propusti.
Do listopada prošle godine tu je podružnicu vodio Boris Novak, bliski Palalićev prijatelj, neki izvori tvrde i kum, što daje poseban kontekst propustima otkrivenima na aerodromu koji godinama nisu bili otklonjeni. Riječ je o netočnim podacima o jačini vjetra, što je jedan od ključnih faktora za sigurnost slijetanja i polijetanja.
Jačina vjetra je ključna za otvaranje aerodroma
Nedavno je upravo zbog jačine vjetra avionu Croatia Airlinesa bilo onemogućeno da sleti u Dubrovnik te je posada produžila u zračnu luku Rim, koja je bila navedena kao alternacija, a u kojoj nije bilo vjetra. Naravno, jačina vjetra je bitan podatak za trenutnu otvorenost aerodroma i njegovu mogućnost da bude upisan kao alternacija. Na tom području čelni ljudi zračne luke i lokalne podružnice HKZP-a moraju blisko surađivati, odnosno razmjenjivati pravovremene i točne informacije.
No, prema dokumentaciji Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ), čiji su inspektori zaduženi za nadzor zračnih luka i za nadzor kontrole leta, u redovnom auditu u rujnu 2014. otkriveno je kako dio djelatnika meteo-službe – Odjela zrakoplovne meteorologije u riječkoj kontroli leta, nema potrebna ovlaštenja. Riječ je o instruktorskim dozvolama, zbog čega je status kompetencija osoblja ocijenjen nezadovoljavajućim.
Zastarjeli i pokvareni važni uređaji
Istu nezadovoljavajuću ocjenu dobilo je i izdavanje tzv. METAR izvještaja (METeorological Aerodrome Report), o prizemnim meteorološkim podacima na aerodromima koji uključuju vjetar, vidljivost, vidljivost na pisti, sadašnje vrijeme, stanje neba, temperaturu, točku rosišta i kalibriranje altimetra. Nije zadovoljavajuća bila ni objava SIGMET-a, meteorološkog izvještaja od posebnog značaja.
Nakon što su inspektori zatražili da im se pripremi letna dokumentacija za London, uočeno je da METAR izvješća nisu sukladna ICAO-u, pravilima Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva. Inspektorima su djelatnici kontrole leta iz Zračne luke Rijeka potvrdili kako su anemometri, uređaji za mjerenje jačine vjetra, stari i da se često kvare.
“Postavljen anemometar na pisti 32 nije reprezentativan za uvjete nad cijelom uzletno sletnom stazom. Instrument je zaklonjen za smjer jugozapadnog vjetra, a stup na kojem je instaliran anemomentar ispod je preporučenih deset metara”, primjetili su inspektori dodajući kako se podaci s tog anemometra ne mogu koristiti u slučaju kada podaci s ostalih instrumenata nisu dostupni, budući da nisu dovoljno reprezentativni. Međutim, moguće je da je zračnoj luci takva situacija odgovarala jer se zbog nepreciznih podataka o vjetru Zračna luka Rijeka nije morala često zatvarati.
Radnici u evidenciji, ali ne i na radnom mjestu
Tijekom tog audita utvrđeno je kako se ne vodi ni uredna evidencija pristutnosti radnika na radnom mjestu. Unatoč tome što je riječka podružnica kontrole leta dobila rok da do početka iduće, 2015. godine, ispravi ove nepravilnosti, inspektori HACZ-a, koji su u listopadu došli u nenajavljeni nadzor, utvrdili su kako se gotovo ništa nije promijenilo.
Prisutnost radnika na radnim mjestima ponovno se pokazala upitnom, te evidencija nije dogovarala stvarnom stanju, odnosno čak je i iz pregledanih lista proizlazilo da u određeno vrijeme, iako je zračna luka bila formalno otvorena, nije bilo nikoga u uredu zrakoplovne meteorologije. Nije bilo ni djelatnika Ureda preduzletnog informiranja, niti su bili planirani rasporedom.
Iako su formalno Zračna luka Rijeka i tamošnja kontrola leta dvije odvojene tvrtke, u svom su radu povezane i ovisne jedna o drugoj. Zbog toga čudi da nitko, osim tek dvije godine kasnije smijenjenog Borisa Novaka, za ovakve propuste nije snosio odgovornost, ni gospodin Palalić ni direktor HKZP-a Dragan Bilać.
Prije nekoliko dana u Zračnoj luci Rijeka održan je sastanak predstavnika Primorsko-goranske županije s upravom aerodroma. Poručeno je kako Zračna luka Rijeka želi povećati promet sa sadašnjih 150 tisuća putnika na pola milijuna godišnje. Uz to, očekuje se da će županija uskoro uložiti 20 milijuna kuna u infrastrukturu – od zgrada do sigurnosti.