Imamo poražavajuće brojke. Država turističko zemljište daje u bescjenje, poduzetnici masovno ne plaćaju koncesije

Koncesija sve manje, osim na pomorskom dobru

U posljednjih pet godina ukupan broj koncesijskih ugovora se prepolovio, ali je za 22 posto porastao broj ugovora kojima se na korištenje daje najatraktivnije opće dobro koje Hrvatska ima. Na kraju prošle godine, pokazuje to izvješće Ministarstva financija o provedenoj politici koncesija za 2022. godinu, u Hrvatskoj je bilo 1209 ugovora za koncesije na pomorskom dobru, što je činilo 27,25 posto svih koncesijskih ugovora u Hrvatskoj.

Interes za koncesiju na pomorskom dobru dominira među hrvatskim poduzetnicima, ali je još veća njihova dominacija među neplatišama. Od 109 milijuna kuna nenaplaćenih koncesijskih naknada trećina, više od 35 milijuna kuna, otpada na koncesije na pomorskom dobru.

U prošloj je godini od koncesijskih naknada na pomorsko dobro naplaćeno ukupno 205 milijuna kuna, u što ulaze koncesije koje su odobrile lučke uprave, lokalne i regionalne vlasti. U izvješću ministarstva se navodi i to da koncesionari lučkim upravama duguju 9,8 milijuna kuna naknada, pa ako je većina tog duga nastala na osnovu koncesije na pomorsko dobro, onda je dug na ime naknade za korištenje tog općeg dobra još i veći i iznosi 45 milijuna kuna.

Tko su najveći neplatiše među koncesionarima

I Ministarstvo financija u svom izvješću navodi da su koncesije na pomorskom dobru najveći generator porasta dugovanja s osnova koncesijske naknade u 2022. godini, a taj se dug “velikim dijelom odnosi na koncesije koje daju županije i općine ili gradovi na pomorskom dobru”.

Za naknade na koncesije na pomorskom dobru iz nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture odnosi se 12,1 milijun kuna duga. Uz to, država nije naplatila 15,4 milijuna kuna koncesija za korištenja voda i 11,9 milijuna kuna za korištenje poljoprivrednog zemljišta.

Davatelji koncesija ne trude se naplatiti naknadu

Ministarstvo financija upozorava da oni koji su odobravali koncesije nisu baš bili ažurni u naplati naknada. “Naplate koncesijskih dugovanja uočenih tijekom 2022. godine, ali i ranijih godina, ukazuju na činjenicu kako nerijetko davatelji koncesija ne provode adekvatna postupanja prisilnih naplata niti postupke raskida ugovora o koncesiji”, novodi Ministarstvo i podsjeća da je to njihova obveza po Zakonu o koncesijama, ali i prema posebnim zakonima na osnovu kojih su dane koncesije.

Kao olakšavajuća okolnost onima koji su propustili naplatiti naknadu za koncesiju na javno ili opće dobro ističu da je rješavanje dugovanja društava u teškoćama (stečajevi, predstečajne nagodbe itd.) vremenski izrazito dug pravni proces. Ipak, ističu da je, unatoč svim tim poteškoćama, “dužnost i obveza davatelja koncesije pravovremeno uočavanje poteškoća kroz praćenje poslovanja koncesionara te pravovremeno reagiranje prilikom kašnjenja u plaćanju dospjelih obveza što je i obveza utvrđena u Zakonu o proračunu kao krovnom aktu javnih financija”.

Kod tri četvrtine koncesionara – nepravilnosti

U prošloj su godini carinski službenici obavili ukupno 103 nadzora iz područja koncesija, od čega su u 76 nadzora, odnosno u njih gotovo 74 posto, utvrđene nepravilnosti. Utvrdili su i gotovo 17 milijuna kuna novih obveza s kamatama. Naplatili su 2,7 milijuna kuna prekršajnih kazni.

“Utvrđena je protupravno stečena imovinska korist u iznosu od 19,13 milijuna kuna. Isto tako u navedenom razdoblju u tijeku nadzora naplaćeno je 20,99 milijuna kuna obveza i imovinske koristi. Nadležnim državnim odvjetništvima dostavljane su obavijesti i zapisnici o obavljenim nadzorima u 21 predmetu”, pohvalio se Ministarstvo financija rezultatima nadzora u prošloj godini.

Gotovo besplatno korištenje milijuna kvadrata

Što se tiče onih koji su svoje obveze lani uredno platili, država je na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini ukupno od koncesija zaradila 1,19 milijardi kuna od čega je oko polovice otišlo središnjoj državi. Uz to, u prošloj je godini država skupila i 1,3 milijarde kuna od različitih naknada, a najveći dio, 917 milijuna kuna, otpada na naknade od igara na sreću.

Turističko zemljište u kampovima i hotelskim kompleksima, koje također spada u najvredniju državnu imovinu, još uvijek ne donosi gotovo nikakav prihod. Lani je država na ime naknade za 14,5 milijuna četvornih metra državnog zemljišta na kojem je 75 kampova zaradila 587 tisuća kuna, a lokalne vlasti nisu imale prihoda od šest milijuna četvornih metra zemljišta na kojem se nalazi 150 hotela i turističkih naselja.

Ovog ljeta Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavilo je uredbe koje bi trebale konačno zagarantirati naplatu naknade od onih koji tri desetljeća koriste tu imovinu jer su dosadašnji pokušaji uglavnom neslavno propali.