Iračani u strahu nakon nove pobjede Islamske države. Hoće li džihadisti sada krenuti direktno prema Bagdadu?
Pad Ramadija najgori je vojni poraz iračke vlade u zadnjih godinu dana
Nakon što su jučer borci Islamske države porazili elitne postrojbe iračkih oružanih snaga i osvojili strateški važan grad Ramadi, šijitske paravojne postrojbe sada će pokušati blokirati cestu do Bagdada, koji se nalazi stotinjak kilometara dalje.
Pad Ramadija najgora je vojna katastrofa iračke vlade otkad je izgubila sjever države prije gotovo godinu dana. Jedan je lokalni vijećnik u Ramadi opisao situaciju kao “potpuni kolaps”. Spaljena tijela leže po ulicama, a postoje i izvješća o masakru policajaca i pripadnika plemena koja se protive samozvanoj Islamskoj državi, piše Independent.
Izbjeglo više od pola milijuna stanovnika Ramadija
Iračka je vojska u povlačenju ostavila mnogobrojno teško naoružanje, uključujući oklopna vozila i topništvo. Oko 500 vojnika i civila ubijeno je u borbama u Ramadiju proteklih dana, a oni koji nisu poginuli u otvorenim sukobima, stradali su od bombaša-samoubojica.
Gotovo svih 600.000 nekadašnjih stanovnika Ramadija izbjeglo je, a probleme su imali i tijekom prolaska vojnih kontrolnih točaka do Bagdada, jer su irački vojnici izbjegle Sunite sumnjičili da su simpatizeri Islamske države. Omar, novinar iz Ramadija, za pad toga grada okrivio je Bagdad, koji nije na vrijeme poslao vojnu pomoć. “Godinu i pol tražili smo od Bagdada pomoć”, rekao je on.
Ključni događaj u izmjeni vojne i političke slike
Pad Ramadija može na koncu biti ključni događaj u izmjeni vojne i političke slike Iraka i Sirije. Islamska država napadala je Ramadi od travnja, a razmjeri katastrofe tim su veći ako imamo na umu da su ga branile neke od najboljih iračkih postrojbi, potpomognute američkim zračnim snagama. Američki generali umanjivali su važnost ovog poraza, no politika SAD-a, koja je podrazumijevala obnovu iračke vojske i pomoć zračnim udarima, doživjela je potpuni krah.
Bagdad sada više nema izbora: mora iskoristiti šijitske paravojne postrojbe, čemu se SAD dosad protivio, jer je smatrao da su pod utjecajem Irana i nije htio da dođu na sunitska područja, kao što je ono oko Ramadija.
SAD odbija pomoć Irana
Fuad Hussein, načelnik Glavnog stožera predsjednika Masouda Barzanija, vođe Kurda, rekao je da ga brine što će pad Ramadija značiti za kurdsku regiju i ostatak Iraka. Posebno strahuje, kaže, da bi Islamska država mogla napasti iračku bazu Al-Assad, koja je puna oružja, kao i branu Haditha, kojaom se regulira razina rijeke Eufrat.
Pomoć je Iraku ponudio (čak) i Iran – visoki dužnosnik te zemlje izjavio je da će Iran pružiti sve što bude potrebno. U posljednja 72 sata SAD je proveo čak 72 zračna udara na Ramadi, ali i rekao da neće pružati nikakvu podršku, čak ni obavještajnu, iranskim trupama ako budu došle u pomoć.