Istina o rastu plaća u Hrvatskoj. Na samom smo vrhu EU-a, ali to je zapravo dokaz koliko bijedno živimo

Prosječan trošak rada u EU-u je 30,5 eura po satu, dok je u Hrvatskoj to tek 14 eura bruto

Construction workers are seen on the first section of the tunnel at the outermost dyke which will later be moved further towards land, so that the area again is covered by water, at the building site of the Fehmarn Belt tunnel between Denmark and Germany, in Rodbyhavn, southern Denmark, on October 12, 2023. Work on the first section of the tunnel is underway at the outermost dyke. The dyke will later be moved further towards land, so that the area again is covered by water. The 18-kilometre-long underwater tunnel between Germany and Denmark will be the world's longest of its type for both road and rail transport and will be completed in 2029. (Photo by Ida Marie Odgaard / Ritzau Scanpix / AFP) / Denmark OUT
FOTO: AFP

Hrvatska je, nakon Rumunjske i Mađarske, u posljednjem kvartalu prošle godine imala najveći rast troškova plaća u Europskoj uniji, objavio je Eurostat. Statistički ured EU-a računa trošak rada po satu, a u izračun su uključeni i doprinosi.

Trošak rada je u zadnjem kvartalu prošle godine u Hrvatskoj u odnosu na isto tromjesečje 2022. godine bio za 16 posto veći nego lani u istom razdoblju, dok je primjerice u Rumunjskoj rast bio 16,9, a Mađarskoj 16,3 posto.

Plaće najviše rasle u istočnim članicama

Rast troškova rada iznad deset posto imalo je još šest zemalja u Uniji. Sve one su nove članice iz nekadašnjeg komunističkog bloka. Te su države i najjače pogođene iseljavanjem u bogatije zapadne članice, a bile su i na većem udaru inflacije.

Samo u jednoj članici Unije, Italiji, pao je prosječan trošak sata rada i to za 0,1 posto. Među državama koje su na kraju prošle godine imale najniži rast troškova rada su i najjače EU ekonomije: Njemačka s rastom od 2,2 posto i Francuska, gdje je rast bio 2,7 posto.

Sat rada u Italiji vrijedi dvostruko više

Sve ovo sugerira da su na kraju prošle godine plaće najviše rasle baš u Rumunjskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj. No, riječ je o rastu na najmanju bazu. Baš te tri zemlje imale su u 2022. godini najniži trošak rada u Europskoj uniji.

Prosječan trošak rada u EU-u je bio 30,5 eura po satu, dok je u Hrvatskoj to bilo dva i pol puta manje – 12,1 euro. Primjerice, u susjednoj Italiji je poslodavac za sat rada u prosjeku izdvojio 29,4 eura, pa je i nakon stagnacije plaća u Italiji i visokog rasta u Hrvatskoj razlika još uvijek velika. I nakon rasta od 16 posto, u Hrvatskoj je trošak plaće, u što su uključena sva davanja, za jedan sat rada vrijedio 14 eura, a u Italiji još uvijek dvostruko više.

Medijalna plaća od 1059 eura

Trošak plaće za jedan sat rada u Sloveniji porastao je za 12,5 posto, a prethodno je, u 2023. godini iznosio 23,1 euro. U Njemačkoj je i bez slabog rasta na kraju prošle godine iznosio 39,5 eura, pa ne treba puno dvojiti oko motivacije za odlazak hrvatskih radnika u tu državu.

Ono što bi ipak moglo imati utjecaja na Hrvatsku je činjenica da je najslabiji rast plaća zabilježen u zemljama iz kojih u Hrvatsku dolazi veliki broj turista, a iz turizma se već najavljuje da i ove godine slijedi povećanje cijena smještaja i hrane.

Podatke o plaćama objavio je u Državni zavod za statistiku. Prema njima, prosječna neto plaća u Hrvatskoj u siječnju iznosila je 1239 eura, što je u odnosu na isti mjesec 2023. godine nominalno više za 13,3 posto, a realno za 8,8 posto. Medijalna plaća je bila 1059 eura, što znači da polovica radnika ima nižu, a polovica višu plaću od tog iznosa. Plaću do 870 eura još uvijek ima 30 posto hrvatskih radnika.