Istražujemo: Kako posluju i koliko zarađuju šefovi komora i udruga koje brane propuste u slučaju male Nikoll

Komora u 2021. godini planira tri milijuna kuna rashoda, a samo 1,3 milijuna prihoda

S obzirom na poslovanje Udruge koju 12 godina vodi Štefica Karačić i Komore socijalnih radnika pod vodstvom Ante Ilijaša, a posebno na njihove stvarne rezultate u unapređenju struke, čini se da bi kontrolori zaposlenika u sustavu socijalne skrbi i sami morali biti puno bolje kontrolirani. Ima li i to u vidu ministar Josip Aladrović, koji je upravo najavio veliku reformu sustava socijalne skrbi, zasad nije poznato

Zločin pomalo tone u zaborav, znalo se da će biti tako. Pitanje odgovornosti službenih osoba iz državne socijalne skrbi za smrt djevojčice iz Nove Gradiške sada je iskrcano pred vrata Državnog odvjetništva. U prvoj i gorućoj fazi, u kojoj je kompletna javnost bolno titrala na užasnu smrt dvogodišnjeg crvića, struke su same sebe obranile. Samopregled psihologa kazao je kako je sve učinjeno po pravilima službe.

Samopregled socijalnih radnika isto tako. Komore, udruge i sindikati stavili su svoje pečate na šuplju priču da njihovi članovi nisu baš nigdje pogriješili iako je dijete pod njihovom skrbi završilo pokopano pod zemljom. Kriva je, zaključili su, samo majka, oni nimalo. Završilo je na tome da inspekcija Ministarstva socijalne politike, kad govori o greškama, vidi nešto čega nema.

Hoće li DORH, i kada, uopće istjerati istinu na čistac, možemo do mile volje samo nagađati. No, u međuvremenu je interesantno pogledati što i kako rade Hrvatska udruga socijalnih radnika na čijem je čelu Štefica Karačić te Komora socijalnih radnika koju vodi Antun Ilijaš.

Godišnji proračun Udruge oko milijun kuna

Štefica Karačić je ona gospođa koja nam je – još prije nego što je osobno krenula u kontrolu Centra za socijalnu skrb Nova Gradiška – s televizije poručivala kako nepravilnosti nije bilo. Ante Ilijaš je onaj gospodin koji je na kraju uime Komore potpisao nalaz da je socijalna radnica, nadležna za slučaj djevojčice Nikoll, koja je preminula nakon svirepog premlaćivanja, ”postupala stručno i odgovorno”.

Hrvatska udruga socijalnih radnika (HUSR) neprofitna je organizacija civilnog društva i registrirana je kao udruga građana. Ministarstvo financija propisalo je da je ”neprofitna organizacija, koja je obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva, obvezna izrađivati godišnji program rada i financijski plan za njegovu provedbu. Financijski plan neprofitne organizacije sastoji se od: plana prihoda i rashoda, plana zaduživanja i otplata te obrazloženja financijskog plana”.

Financijski plan donosi najviše tijelo neprofitne organizacije najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu. Ove obaveze odnose se na sve udruge koje rade za javno dobro i financiraju se iz javnih sredstava i zato je među svima njima ustaljena praksa da na uvid javnosti redovito stavljaju svoje programe rada, financijske planove i izvještaje njihovom izvršenju. No, na službenoj web stranici Hrvatske udruge socijalnih radnika – takvih izvještaja nema. A njihov godišnji proračun iznosi skoro milijun kuna.

Projekti za Ministarstvo i za Grad Zagreb

Predsjednica HUSR Štefica Karačić diplomirana je socijalna radnica i prima plaću kao ravnateljica Doma za starije osobe Centar, čiji je osnivač Grad Zagreb. Iako je cijeli radni vijek provela u državnim ustanovama socijalne skrbi, gospođa Karačić imenovana je u Vladin Savjet za razvoj civilnog društva kao predstavnica udruga. U njenoj biografiji piše da HUSR, koji ona vodi već 12 godina i za čije je poslovanje zakonski odgovorna, redovito provodi brojne projekte.

Naručuju ih i financiraju Ministarstvo socijalne politike i Grad Zagreb. No na web stranici Udruge popis tih projekata je nekompletan, a uglavnom nema ni podataka o tome kolika su im sredstva odobrena za pojedini od njih. Jedan od rijetkih o kojima su ipak objavili informaciju je projekt ”Integrirani pristup u prevenciji i tretmanu nasilja nad djecom kroz edukaciju stručnjaka” iz 2016. godine za koji su dobili 82.000 kuna.

Njegov je cilj bio ”senzibilizirati stručnjake da primjereno i pravovremeno reagiraju u slučajevima obiteljskog nasilja i nasilja nad djecom, te da steknu nova znanja i vještine u prepoznavanju nasilja, daju odgovarajuću podršku, poduzmu adekvatne mjere, te učinkovitije primjenjuju Zakon i Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji i surađuju sa službama u lokalnoj zajednici koje se bave problemom obiteljskog nasilja”.

Država je galantna

Provoditeljica tog, kao i više drugih projekta, je Štefica Karačić koja za to dobiva naknadu iz odobrenih projektnih sredstava. Udruga, osim toga, organizira simpozije, konferencije i druge skupove za koje joj sredstva osigurava država. Tako su, recimo, 2019. godine održali regionalni simpozij u suradnji s Udrugom socijalnih radnika Osječko-baranjske županije, Institutom za novu evangelizaciju ”Ivan Pavao II” Đakovačko-osječke nadbiskupije i Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu na temu ”Socijalni rad u procesima deinstitucionalizacije i u uvjetima siromaštva”.

Kada se pregledaju financijski izvještaji HUSR-a – koji nisu dostupni na web stranci, ali jesu u Registru neprofitnih organizacija pri Ministarstvu financija – može se lako zbrojiti da su lani njihovi prihodi bili preko 800.000 kuna. Više od 600.000 kuna galantno im je alocirano im je za ”pružanje usluga”, a još oko 180.000 dobili su kao donacije iz državnog i lokalnih proračuna. Od tog novca plaćena je jedna osoba koja je zaposlena u Udruzi i pokriveni troškovi putovanja, a 630.000 kuna izdano je za ”ostale usluge”. Koje usluge – nije navedeno.

Kad Štefica Karačić sve to radi?

Osim u domu za starije gdje je zaposlena te na projektima preko udruge, Štefica Karačić angažirana je i u stručnim nadzorima koji se provode nad Centrima za socijalnu skrb pa je u tom svojstvu poslana i u nadzor u Novu Gradišku.

Stručni nadzor definiran je kao ”ocjena stručnosti i etičnosti obavljanja djelatnosti socijalnog rada te kakvoće i opsega izvršenih usluga socijalnog rada, koja se temelji na: uvidu u dokumentaciju o stručnim kvalifikacijama socijalnog radnika, njegovom opisu poslova i odgovornostima te stručnom usavršavanju, provjeravanju stručnog rada, osobito cijeneći primjenu profesionalnih metoda koje se pružaju u obliku preventivnog ili tretmanskog postupka i poštivanje odredbi Etičkog kodeksa socijalnih radnika te općih akata Komore, vođenje i čuvanje propisane evidencije i dokumentacije”.

I za stručni nadzor isplaćuje se naknada, a odluku o iznosu donosi ministar nadležan za socijalnu skrb. Komora socijalnih radnika planira godišnji prihod od 100.000 kuna na ime stručnih nadzora. Izvori iz sustava od kojih smo dobili ove podatke i uvide, ne znaju obavlja li Karačić stručne nadzore i sudjeluje li u projektima za udrugu u okviru svog radnog vremena – za koje je također plaćena iz državnog proračuna – ili za to uzima godišnji odmor.

Sve se plaća, članstvo i članarina obavezni

Pitaju se isto tako ima li ravnateljica odluku Upravnog vijeća ustanove u kojoj je zaposlena, da u radno vrijeme može obavljati poslove koji nemaju veza s Domom za starije Centar. Ti poslovi uključuju i također plaćeno sudjelovanje u raznim radnim tijelima, na primjer kod izrade zakonskih prijedloga, što Štefica Karačić navodi u svom CV-ju.

Uza sve navedene obaveze, Štefica Karačić članica je i Upravnog odbora Komore socijalnih radnika koju je taj isti Upravni odbor imenovao kao jednu od sedam stručnjakinja za obavljanje stručnog nadzora. Komora je tijelo s javnim ovlastima i članstvo u Komori je obavezno, a financira se iz bruto plaće svakog zaposlenog socijalnog radnika.

Predsjednik Komore je Ante Ilijaš koji, među ostalim, ”vodi ured Komore”. Prema njihovom Financijskom planu, u 2020. trebali su utrošiti pola milijuna kuna za plaća ”triju djelatnika i predsjednika”, a ove godine svota je narasla na 550.000 kuna. To znači da je i Ilijaš plaćen za vođenje Komore iako istovremeno prima plaću kao zaposlenik centra za socijalnu skrb. Iznos njegove naknade u dokumentaciji nije naveden.

Rijetko viđen spektakl

Komora i njezin Upravni odbor, u kome sjedi i Štefica Karačić, za ovu su godinu pripremili poseban i u poslovnom svijetu rijetko viđen spektakl. Usvojili su financijski plan za 2021. godinu u kome navode da će imati 3.080.000 kuna rashoda, a samo 1.300.000 prihoda. Potpuno je nejasno kako je moguće i kako ikome uopće pada na pamet isplanirati gubitak od 1,7 milijuna kuna i od koga Ilijaš i Štefica Karačić očekuju da pokrije razliku.

Bilo kako bilo, čini se da bi kontrolori zaposlenika u sustavu socijalne skrbi i sami morali biti puno bolje kontrolirani. Ima li to u vidu ministar Josip Aladrović, koji je upravo najavio veliku reformu sustava socijalne skrbi, zasad nije poznato.