IT stručnjaci komentiraju ideju da država radi booking portal: ‘Dugo se nisam nasmijao kao jutros’
Lucijan Carić smatra da se radi o smiješnoj ideji koja će rezultirati štetom za porezne obveznike
HDZ u sklopu svog programa Sigurna Hrvatska najavljuje pokretanje državnog internetskog servisa za rezervaciju turističkog smještaja. Radilo bi se o nekakvoj državnoj verziji Bookinga ili Airb’n’ba. Ideja je odmah naišla na negativne reakcije, pa se još jučer oglasio na svom Facebook profilu oglasio Hrvoje Bujas predsjednik Glasa poduzetnika, koji smatra da se radi o napadu na slobodno tržište – država novcem poreznih obveznika želi stvoriti servis koji će konkurirati portalima i turističkim agencijama.
Lucijan Carić, stručnjak za informacijsku sigurnost i suvlasnik DefenseCodea smatra da se radi o smiješnoj ideji koja će, ako se realizira, rezultirati štetom za porezne obveznike.
“Već se dugo nisam tako slatko nasmijao kao danas kada sam pročitao kako će Hrvatska državnim booking portalom, po konkurentnim uvjetima, ponuditi naše turističke kapacitete svjetskom tržištu. Čisti je SF da ovako duboko korumpirana, nesposobna, nemotivirana – osim za lopovluk – nefleksibilna i neinventivna država može napraviti konkurentan booking portal i s njime uspjeti na svjetskom tržištu”, govori nam.
Suluda ideja nepoduzetničkog korupcionizma
“Hrvatski državni i paradržavni sektor – Hrvatska turistička zajednica poglavito – jednostavno nema te kapacitete. Eventualno, može taj ‘projekt’ prepustiti nekoj od umreženih podobnih firmi koja će ga naplatiti velik novac i onda dati najjeftinijem podizvođaču. Na kraju bit će skuplja pita od tepsije, spalit će se novac poreznih obveznika bez značajnog efekta, osim punjenja džepova podobnih”, kaže Carić.
Državni booking servis, prema zamisli HDZ-a, naplaćivao bi proviziju od 5 posto, dok slični servisi koji već postoje na tržištu naplaćuju i do nekoliko puta više. “Na proviziji od 5% mislim da nije moguće realizirati takav projekt. Ne radi se o cijeni same aplikacije koja se može napraviti relativno jeftino, već o podizanju i ustrojavanju cijele infrastrukture koja uključuje dolazak do kupaca i ponuditelja i stvaranje njihove međusobne interakcije. Da bi se postigla vidljivost na internetu, pogotovo u segmentu gdje već postoji velika konkurencija i ponuda, treba biti vrlo inventivan, ali često i potrošiti nemali novac u postizanje te vidljivosti, i na kraju tu vidljivost treba održavati – plaćati”, kaže Carić.
“U tom smislu mislim da nema straha ni za Booking.com, ni za Airbnb.com, niti za hrvatske poduzetnike u tom segmentu – radi se o još jednoj suludoj ideji državnog neopoduzetničkog korupcionizma. Predlažem da portal nazovu Crooking.com”, zaključuje.
Tipična predizborna ideja
Marko Mišulić, osnivač Rentlija, servisa za automatizaciju poslovanja apartmana, malih hotela i hostela, kaže da se radi o tipičnoj predizbornoj ideji kakva se može i očekivati od domaćih političara.
“Ova se ideja ipak ističe u odnosu na ono što smo navikli i to po prije svega po svojoj tržišnoj neutemeljenosti, upitnosti kvalitete izvedbe i odmakom od realnosti.”, kaže Mišulić.
“Izrada rezervacijskog portala i popunjavanje ponude na tom portalu samo po sebi i nije previše teško. No, problem je generirati i akvizirati potražnju na takvom servisu, odnosno dovesti potencijalnog gosta na svoj servis kako bi baš tamo napravio rezervaciju. Također, gost u današnje doba osim široke ponude od takvih platformi traži iznimno korisničko iskustvo iz tehnološke perspektive te garanciju i globalnu prepoznatljivost brenda koja stoji u pozadini cijele priče.”
Konkuriranje Bookingu i AirBnB-u
Za ilustraciju treba reći kako su dvije najveće svjetske online rezervacijske platforme u 2018. godini samo na Google oglašavanje potrošile preko 10 milijardi dolara, pa Mišulić kaže da je nejasno kako to država misli konkurirati globalnim platformama generirajući dovoljno veliku potražnju i istovremeno nudeći višestruko nižu cijenu usluge od prosječne tržišne.
“Umjesto iniciranjem ovakvih ideja čiji ishod nije teško procijeniti, država bi se trebala fokusirati na otvaranje pristupa agregiranim turističkim podacima te taj način potaknuti razvoj digitalnih alata koji bi u konačnici rezultirali i podizanjem konkurentnosti domaćeg turizma”, zaključuje Mišulić.