Izbori i u Bugarskoj: pobijedila stranka bivšeg premijera Borisova, slijedi teško slaganje vlade

Baš kao i prošle godine očekuje se da će Borisov imati problema naći koalicijske partnere

Bulgaria's Prime Minister Boyko Borisov looks on as he gives a joint press conference with President of the European Commission and European Council President on the sidelines of an European Union leaders' summit, without Britain, to discuss Brexit and eurozone reforms on June 29, 2018 at the Europa building in Brussels. - EU leaders clinched a hard-won migration deal during all-night talks on June 29, that Italy's hardline new premier said meant his country was "no longer alone" in shouldering the responsibility for migrants. (Photo by Ben STANSALL / AFP)
FOTO: AFP

Stranka desnog centra GERB bivšega premijera Bojka Borisova pobijedila je u nedjelju na parlamentarnim izborima u Bugarskoj s 25,4 glasova, pokazuju u ponedjeljak rezultati 99 posto prebrojanih glasačkih listića.

Centristička antikorupcijska stranka Nastavljamo promjenu na drugom je mjestu s 20, 2 posto glasova, na četvrtim nacionalnim izborima u toj državi članici Europske unije u manje od dvije godine. Konačni službeni rezultati u kojima će biti uključeni i glasački listići iz inozemstva očekuju se u četvrtak.

Četvrti izbori u dvije godine

Bugari su u nedjelju glasali na četvrtim nacionalnim izborima u manje od dvije godine, s malom nadom u pojavu stabilne vlade zbog dubokih podjela unutar političke elite u pogledu toga kako riješiti ukorijenjenu korupciju.

Baš kao i prošle godine očekuje se da će Borisov (63), koji je obećao donijeti stabilnost i biti “jači od kaosa”, imati problema naći koalicijske partnere među glavnim suparnicima koji ga optužuju da je dopustio jačanje korupcije za vrijeme svoje desetogodišnje vladavine koja je završila 2021.

Dugotrajna politička previranja prijete potkopati bugarske težnje za priključenjem eurozoni 2024. u jeku dvoznamenkaste inflacije i visokih cijena energije i mogla bi voditi ublažavanju stava Sofije prema ruskom ratu u Ukrajini.

Zbog krize bi se mogli dogovoriti

Ne uspije li se formirati funkcionalna vlada, država članica EU-a i NATO-a bila bi prepuštena privremenoj administraciji koju bi imenovao Rusiji prijateljski nastrojeni predsjednik Rumen Radev.

Međutim, analitičari kažu da bi političke stranke, svjesne ekonomskih rizika zbog rata u Ukrajini, teške zime zbog energetske krize i frustracije birača političkom nestabilnošću, mogle odbaciti razlike među sobom i odlučiti se za tehnokratsku vladu.

“Sastavljanje vlade bit će teško i zahtijevat će ozbiljne kompromise”, rekao je Daniel Smilov, politički analitičar Centra za liberalne strategije.