Zatvara li se balkanska migrantska ruta? To bi mogao odlučiti EU, ali Merkel i Juncker s time navodno nisu najsretniji

U Bruxellesu počinje ključan sastanak na kojem će Europska unija pritisnuti Tursku kako bi joj pomogla zaustaviti migrantsku krizu koja je u nedjelju donijela novu tragediju u kojoj je 25 ljudi izgubilo život u Egejskome moru.

Između ostalog, čelnici Europske unije će donijeti odluku o zatvaranju balkanske rute koju većina migranata koristi kako bi došla do Europe doznaje se iz diplomatskih izvora, javlja france24.com.

Jedan diplomat EU izjavio je novinarima da će europski lideri na summitu proglasiti “zatvaranje puta preko Balkana u narednim danima”. Još jedan diplomat potvrdio je isto, te rekao da se zatvaranje balkanske rute nalazi i u ranijem nacrtu deklaracije. U nacrtu se navodi da će lideri EU navesti da se “neregularan priljev migranata duž zapadnobalkanske rute bliži kraju – ta ruta je sada zatvorena”.

Closure of Balkans route, sealing Aegean Sea & 'collective EU responsibility' for Greece – draft #EUCO conclusions pic.twitter.com/jUjLLSA58r

— Bruno Waterfield (@BrunoBrussels) March 7, 2016

Novinar The Times of Londona Bruno Waterfield, na svom je Twitteru objavio nacrt izjave čelnika zemalja EU u kojem stoji da se sve države članice trebaju pridržavati Schengena i da je balkanska ruta zatvorena.

Merkel i Juncker protiv zatvaranja balkanske rute

Njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker ne slažu se s prijedlogom da se u deklaraciji čelnika EU-a nađe rečenica da je “zapadnobalkanska ruta zatvorena”, tvrdi više diplomatskih izvora.

Prije početka summita EU-Turska održava se čitav niz sastanaka. Do sada su se već odvojeno sastali njemačka kancelarka Merkel, nizozemski premijer Martk Rutte, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i Komisije Juncker.

Schengenski zakonik

Na sastanku sudjeluje i hrvatski premijer Tihomir Orešković.
Tusk je u svom pozivnom pismu čelnicima zemalja članica istaknuo da u rješavanju migrantske krize EU mora vratiti normalno funkcioniranje schengenskog prostora. “Moramo se vratiti Schengenu. Zemlje na zapadnobalkanskoj ruti, uključujući i one izvan EU-a, spremne su i odlučne za punu provedbu naših zajedničkih pravila i odluka, što uključuje i Schengenski zakonik”, rekao je Tusk.

Dodao je da bi to značilo kraj politike propuštanja izbjeglica i slanja u susjednu zemlju. “To samo po sebi neće riješiti krizu, ali je nužni preduvjet za europski konsenzus. U ponedjeljak bismo trebali svi potvrditi taj pristup. S tim bi zatvorili zapadnobalkansku rutu, koja je bila ulazna točka za 880.000 migranata koji su ušli tijekom 2015. i 128.000 u prva dva mjeseca ove godine”, dodao je Tusk.

Sastanak s turskim premijerom

Unija je istodobno spremna pomoći Grčkoj koja do kraja ožujka očekuje još 100.000 migranata iz susjedne Turske. Lideri EU sastata će se s turskim premijerom Ahmetom Davutogluom u trenutku kada dolazak 1,25 milijuna tražitelja azila dijeli europski blok kao nikad prije. Ovaj novi izvanredni susret na vrhu događa se u ozračju opetovanih nesuglasica između EU-a i Turske, dugogodišnje kandidatkinje za članstvo u Uniji, budući da se Europljani brinu zbog progona turskih medija koji kritiziraju islamsko-konzervativnog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Uoči polaska iz Istanbula, Davutoglu je da je njegova zemlja učinila”važne korake” u poštovanju svog dijela “akcijskog plana” koji je u studenome potpisala s EU-om kako bi zaustavila tisuće migranata koji s turske obale idu prema grčkim otocima.

Snažnija borba protiv krijumčara

Ankara bi pak trebala obvezati da će od 1. lipnja ponovo primati neregularne migrante koji dolaze s grčkih otoka. “Priljev se može smanjiti masovnim i brzim vraćanjem svih migranata” kojima je odbijen zahtjev za azil, želi vjerovati Tusk. Europljani žele i da se Turska uz pomoć NATO-ovih brodova u Egejskome moru snažnije bori protiv krijumčara koji djeluju ispred njezine obale.

Humanitarno stanje je i dalje dramatično. Više od 30.000 migranata još čeka u Grčkoj u bijednim uvjetima zbog ograničenja koja je uvelo nekoliko balkanskih zemalja. Makedonija je tijekom čitavog tjedna smanjila broj ulazaka migranata i u nedjelju ih propustila tek stotinjak.

150 izbjeglica iz Grčke u Francusku

Oko 150 izbjeglica koji su prošli kroz centre za registraciju u Grčkoj stiže u ponedjeljak u Francusku u okviru europskog programa raspoređivanja azilanata, izjavio je ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve na internet stranici liberation.fr.

“Francuska je zemlja koja je dosad primila najveći broj ljudi u okviru europske preraspodjele migranata. Danas, 7. ožujka, dolazi ih 152 na francusko tlo iz pravca Grčke i bit će smješteni u prihvatilišta za azilante u nekoliko francuskih regija”, kazao je Cazeneuve.

Tim dolascima ukupan broj osoba za koje se pobrinula Francuska u okviru europskog programa preraspodjele, na snazi od prošlog ljeta, popeo se na 300. Prvi, Eritrejci zbrinuti su u studenom.

Ovog puta radi se prvenstveno o Sirijcima i Iračanima, s dvadesetak obitelji i nekoliko izoliranih muškaraca, rečeno je u ministarstvu unutarnjih poslova. Izbjeglice bi nakon dolaska trebale biti usmjerene prema centrima za podnositelje zahtjeva za azilom podijeljenima na nacionalnom teritoriju.

Francuska se obvezala kroz dvije godine primiti 30.000 izbjeglica.