Izgleda da je i šefu Južne Koreje dosta prijetnji ratom; kaže da Trump ne može ništa dok on to ne odobri

Poručio je kako je njegova Vlada odlučna svim sredstvima blokirati rat

FOTO: AFP

Predsjednik Južne Koreje Moon Jae-in poručio je u utorak, na iznenađenje Washingtona, da će SAD trebati odobrenje Seula ako namjerava pokrenuti bilo kakav napad na Sjevernu Koreju. “Odluka o vojnoj akciji na Korejskom poluotoku može se donijeti samo u Južnoj Koreji. Nitko drugi ne može pokrenuti vojnu akciju bez suglasnosti Seula, a naša Vlada je odlučna blokirati rat svim sredstvima”, istakao je Moon Jae-in govoreći na na proslavi obljetnice oslobođenje korejskog poluotoka od japanske okupacije koja je trajala o 1910. do 1945.

Gotovo istodobno u Pjongjangu se nakon dva tjedna šutnje oglasio sjevernokorejski diktator Kim Jong-un koji je također zatekao političke i vojne krugova u Washingtonu, ublaživši svoje prijetnje da će s četiri interkontinentalne balističke rakete tipa Hwasong-12 srednjeg dometa gađati ciljeve u blizini otoka Guama. Tu su stacionirane dvije najvažnije američke vojne baze na Tihom oceanu i one se drže “vrhom koplja” kada je riječ o američkim snagama u Aziji.

Kim Jong-un budno prati glupo ponašanje Yankeeja

Nakon što je za posjetu vrhovnom zapovjedništvu sjevernokorjske vojske dobio detaljno razrađeno izvješće o planu udara na Guam, Kim je kazao kako će od sada pozorno pratiti “što će ludi Yankeeji raditi”, hoće li prestati to “njihovo glupo ponašanje” te da će sukladno tom donijeti “vrlo ozbiljnu” odluku ako Washington nastavi sa svojim “iznimno opasnim akcijama na Korejskom poluotoku. Zatražio je od Washingtonu da “razmišlja racionalno te donese preciznu odluku kako bi izbjegao poniženje”.
Savjetovao je da “bi SAD trebale najprije donijeti pravu odluku i pokazati kroz konkretne akcije da im je stalo do ublažavanja napetosti te tako spriječiti opasne vojne sukobe”.

Politički analitičari odmah su upozorili da je ta popuštajuća izjava došla neposredno nakon što je Kina objavila da od utorka uvodi zabranu uvoza željezne rude, željeza, olova i ugljena iz Sjeverne Koreje te da će na taj način ispoštovati sankcije koje je nedavno jednoglasno donijelo Vijeće sigurnosti UN-a. Te do sada najdratičnije sankcije protiv jedne članice UN-a smanjit će prihode Pjongjanga od izvoza s tri na jednu milijardu dolara i time dodatno ugroziti ionako tešku gospodarsku situaciju u toj zemlji.

Kini međutim baš nije bilo lako donijeti takvu odluka. Ona je uslijedila, upozoravaju politički analitičari, tek nakon telefonskog razgovora kineskog predsjednika Xi Jinpinga i Donalda Trumpa u kojemu je američki predsjednik zaprijetio da će započeti istragu protiv Pekinga zbog krađe najmodernije američke tehnologije i intelektualne imovine SAD-a što bi moglo usporiti razvoj Kine.

Trgovinski rat Kine i SAD-a zbog Kim Jong-una

Glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying upozorila je međutim da se ne smije potaknuti kolaps sjevernokorejskog režima te da se trgovina ne može koristiti kao redstvo pritiska zbog drugih problema. Ako SAD uvedu sankcije protiv Kine, Peking bi se mogao osvetiti ograničavanjem uvoza američkih automobila i zrakoplova.

Japanski dnevni list Yomiuri Shimbun izvijestio je kako je ministar vanjskih poslova Sjeverne Koreje Ri Yong-ho za nedavnog summita ASEAN-ovog Regionalnog foruma (ARF) u Manili, dao do znanja da se želi sastati s japanskim kolegom Tarom Kono te raspraviti s njim sporna pitanja oko nuklearnih i balističkih projektila te otmica japanskih državljana. Takve su najave odmah protumačene kao želja Kim Jong-una da japanski premijer Shinzo Abe, koji ima bliske odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, bude posrednik u mogućim pregovorima između Washingtona i Pjongjanga.

Donald Trump je u ponedjeljak telefonski raspravljao o korejskoj krizi s japanskim premijerom Shinzom Abeom koji je kasnije izjavio novinarima da su se on i američki predsjednik složili da je najvažnija stvar ne dopustiti Sjevernoj Koreji da započne raketni napad. O svom eventualnom posredništvu nije rekao ni riječi.

Demonstracije protiv SAD-a u Seulu

Sve te izjave prvi su ozbiljniji znaci popuštanja napetosti na Korejskom poluotoku u posljednjih nekoliko mjeseci. Tomu će dodatno pripomoći i demonstracije u Seulu na kojima su se okupile desetine tisuća ljudi koji proslavljali dan oslobođenja i proglašenje nezavisnosti svoje zemlje, ali su istodobno zatražili od Vlade da naredi Washingtonu povlačenje proturaketnog sustava Terminal High Altitude Area Defense (THAAD) iz Južne Koreje. Instaliranje tog najmodernijeg proturaketnog oružja još je više pojačalo tenzije između Južne i Sjeverne Koreje, a bilo je i povod uvođenju ozbiljnih kineskih sankcija protiv Seula. Okupljeni su tražili od Vlade također da prekine s neprijateljskom politikom protiv Sjeverne Koreje.

Sun Mae-jong, jedan od sudionika protestnog okupljanja u Seulu, pred novinarima je sažeo zahtjeve demonstranata. “Vlada mora prestati podržavati američku neprijateljsku politiku protiv Sjevera te se mora založiti za dijalog i pregovore s Pjongjangom kako bi došlo do normalizacije odnosa između dvije države”. U županiji Seongju, oko 200 kilometara južno od Seula, već mjesecima stanovnici provode dane na cesti i pod šatorima pokušavajući zaustaviti postavljanje naprednog proturaketnog sustava THAAD na njihovom golf igralištu. Po stablima i ogradi duž autoceste izvješene su stotine banera s kojih se poručuje “Odmah povucite ilegalne THAAD”, “Zaustavite militarizam SAD-a”, “Yankee, idite kući!”…

“Ne možemo dopustiti da Seongju postane prva linija fronte”, objašnjava Park Soo-gyu, 54-godišnji farmer. “Ako dođe do rata THAAD projektili biti će prvi na udaru i zbog njih ćemo svi stradati. Rekli su da će sustav biti u funkciji do kraja godine, a sada čujemo od ministra obrane da je dovršena njegova implementacija. To je apsolutno nedopustivo: ako Vlada želi dobro svom narodu zatražiti će od SAD-a da povuče THAAD projektile iz Južne Koreje.”

Odgovornost za krizu i na Donaldu Trumpu

Svi ti događaji potvrđuju kako u Južnoj Koreji raste otpor aktualnoj američkoj politici prema Sjevernoj Koreji, zaoštravanju odnosa na Korejskom poluotoku, a pri tomu se sva krivica više ne svaljuje samo na sjevernokorejskog lidera Kim Jong-una već se traži i odgovornost američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Kim Che-mang, novinar koji otvoreno suprotstavlja politici Washingtona, u telefonskom razgovoru objasnio je za Telegram.hr svoje stajalište. “Donald Trump i Kim Jong-un prijete jedan drugome, prave se važni pred domaćom i svjetskom publikom, zazivaju rat ne mareći za to što bi glavna žrtva u tom slučaju bili stanovnici Južne Koreje. Pri tomu svi znaju da Kim Jong-un neće napasti Ameriku jer bi to bio njegov kraj, a atomsko oružje razvija samo da bi odvratio Amerikance od pokušaja da ga svrgnu s vlasti. Uostalom, nitko od građana Seula i Guama nije stvarao zalihe hrane, nije bilo nikakve bojazni i panike da će Kim Jong-un napasti Južnu Koreju i američku vojnu bazu.”

Che-mang nastavlja: “Ako ga SAD neće provocirati, Kim neće krenuti u neku suludu akciju već će biti sretan da sačuva svoju vlast. I drugo ga ne zanima, a najmanje rat protiv SAD-a i Južne Koreje koji bi uništio njega i njegovu zemlju. Lako je Trumpu razbacivati se upozorenjima kako će napasti Sjevernu Koreju kad to neće imati nikakve posljedice po SAD. Zbog toga je za Seul od vitalnog značaja normalizirati odnose sa Sjeverom kako bi dvije države nastavile koegzistirati kao i posljednjih decenija u kojima je Južna Koreja ostvarila nezapamćeni prosperitet i gospodarski rast”.

Velike sile ne smiju odlučivati o sudbini Južne Koreje

John Delury, profesor međunarodnih odnosa na Yonseiju Universitetu, kazao je pak da je važno obilježiti godišnjicu oslobođenja od japanske okupacije jer je taj tragičan događaj pouka sadašnjim i budućim generacijama kako o svojoj sudbini moraju odlučivati sami, a ne netko drugi. “Koreja je uvijek bila gubitnik kad su o njoj odlučivale velike sile. Zbog toga danas Korejanci moraju svoju sudbinu uzeti u svoje ruke i nikako ne smiju dopustiti da ponovno budu žrtve geopolitičkog nadmetanja SAD-a, Japana, Kine, Rusije”.

S obzirom na takav razvoj događaja, svijet će sada s nestrpljenjem čekati sljedeće poteze Washingtona, Pjongjanga, Seula, Pekinga, Tokija i Moskve. Ako Sjeverna Koreja zaustavi testiranje balističkih projektila, a SAD i Južna Koreja odgode ili barem ograniče vojnu vježbu predviđenu za 21. kolovoza, tada se može očekivati da bi napokon moglo doći do ne samo do ozbiljnijeg popuštanja napetosti nego i do prvih kontkata između Pjongjanga i Washingtona. Najavljenu vojnu vježbu Pyongyang tumači kao pripreme za invaziju te je zaprijetio da će se, “ako se održi planirana demonstracija snage, dogoditi najljepši povijesni trenutak kad će rakete Hwasong-12 zaprijetiti otoku Guamu”.