Izgleda da je Vlada stvarno ozbiljna oko uvođenja vojnog roka, izvukli smo 7 najvažnijih stvari o slučaju
Najizvjesniji je plan po kojem bi se vojni rok služio tri tjedna. Ljeti.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović još prije dvije godine, u vrijeme predsjedničke izborne kampanje, promovirala je ideju o povratku obveznog vojnog roka u nekom obliku.
Kako javljaju mediji, odluka o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka već je praktički donesena. Ministarstvo obrane i Glavni stožer Oružanih snaga rade na njoj, a u konačnosti bi je trebao potvrditi i Sabor. No, nije poznato kojom će procedurom biti donesena takva odluka, ni koliki će financijski trošak iziskivati. Detalji bi navodno trebali biti poznati na proljeće, a neki podaci već su pušteni u medije. Evo što dosad znamo.
1. Na koga će se odnositi vojni rok?
Ukoliko prijedlog prođe zakonsku proceduru, Ministarstvo obrane 2018. godine pokrenut će pokusni projekt ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka, a 2019. obveza služenja vojske obuhvatila bi godišnje oko 30 tisuća mladih u Hrvatskoj. Vojni rok bi trebao biti obvezan za sve muške građane, dok će se djevojke koje žele odraditi vojni rok, moći dragovoljno javiti.
2. Koliko će trajati?
Još se točno ne zna, no najizvjesniji je plan po kojem bi se vojni rok služio tri tjedna ili najviše mjesec dana, i to u ljetnom razdoblju, od zadnje trećine srpnja pa do konca kolovoza, u dva turnusa. Ministar Krstičević je rekao da su izborom perioda računali i na potrebe studenata. Razlog zašto je trajanje vojnog roka ovako kratak je uglavnom financijske prirode. Prije je on trajao 6 mjeseci što je bilo dosta skupo, a veliki iznos bi iziskivalo i da se sada, pogotovo u prvoj godini, mora napraviti kompletnu infrastrukturu koja može prihvatiti 30-ak tisuća mladih godišnje, koliko ih se planira obuhvatiti.
3. Što bi se tamo radilo?
Program obuhvaća upoznavaje rukovanja oružjem, vježbanje pucanja, svladavanje prve pomoći, učenje kopanja rovova i svladavanje sličnih praktičnih vještina. Ukratko, mlade bi se učilo kako pomoći drugima i sebi u preživljavanju. Tijekom obuke radila bi se i selekcija pa bi se najboljim kandidatim moglo ponuditi i stalni angažman u Hrvatskoj vojsci, uz daljnje školovanje, piše Slobodna Dalmacija.
4. Gdje bi se obavljala obuka?
Navodno u postojećim vojnim objektima, te praznim državnim zgradama kojih država ima dosta. Navodno bi se minimalno uredile kako bi se uštedilo, a ne bi se išlo u renoviranja.
5. Zašto se uopće pojavila ova ideja?
Ministar obrane Damir Krstičević potvrdio je za Večernji list da postoje veliki izgledi da struka zaključi kako je Hrvatskoj, zbog novih geopolitičkih i regionalnih ugroza, zaista potrebno vratiti obvezni vojni rok. “Moramo vidjeti koje nam nove sposobnosti u sigurnosnom sustavu trebaju”, rekao je ministar.
6. Kakvo je trenutno stanje što se tiče broja vojnika ?
Služenje vojnog roka ukinuto je prije devet godina, 2008. Nakon ukidanja, usredotičilo se na stvaranje profesionalne vojske od 16 tisuća vojnika, što se procjenjivalo dovoljnim za obrambene sposobnosti države. No, zbog sve nesigurnije situacije u svijetu, sada se teži za većim brojem. To se pokušalo nadomjestiti dragovoljcima, 2016. obučeno ih je oko 1000, a ove godine moglo bi ih biti i više jer je povećana mjesečna naknada s 1200 na 2000 kuna.
7. Kakva je situacija s vojnim rokom u drugim državama?
Ovisno o pojedinim državama, trajanje obveznog vojnog roka dosta se razlikuje. Na Cipru je recimo 25 mjeseci, dok je u Norveškoj 19, s tim da je obvezan i za žene. Rusija je također imala jedan od dužih vojnih rokova, iznosio je pune dvije godine, no onda je smanjen na jednu godinu. U Grčkoj iznosi od 9 do 12 mjeseci, a slična je situacija i u Finskoj i Estoniji gdje je trajanje vojnog roka ograničeno na vremenski period od 8 do 11 mjeseci. U Austriji je 6 mjeseci, Danskoj 4 mjeseca, a u Švicarskoj 18 tjedana, s tim da moraju u sljedećih deset godina i ići na redovite tečajeve za obnavljanje vojnih vještina koji traju po nekoliko tjedana.