Neki ljudi upleteni u ubojstvo Kim Jong-nama skrivaju se u ambasadi. Što i nije tako rijetko i neobično
Prisjetili smo se još nekih slučajeva skrivanja u veleposlanstvima
Malezijska vlada priopćila je u subotu da Kang Cholu, veleposlanik Sjeverne Koreje u Kuala Lumpuru, mora napustiti zemlju u roku od 48 sati. Ta odluka donesena je zbog nezadovoljstva malezijskih vlasti ponašanjem sjevernokorejskog veleposlanika koji je u nekoliko navrata optužio svoje domaćine da manipuliraju smrću Kim Jong-nama, polubrata sjevernokorejskog diktatora Kim Jong-una, da je Malezija skovala urotu s Južnom Korejom i SAD-u protiv Pjongjanga te da širi lažne vijesti da je Kim Jong-nam ubijen. Istodobno, vlasti u Sjevernoj Koreji objavile su da je Kim Jong-nam umro od srčanog udara te da zbog toga neće priznati rezultate obdukcije.
Sjevernokorejski veleposlanik protjeran je samo dan nakon što je malezijska policija raspisala tjeralicu za Kim Uk-ilom, 37-godišnjim zaposlenikom sjevernokorejske zrakoplovne kompanije Air Korya, zbog sumnje da je sudjelovao u pripremama za ubojstvo Kim Jong-nama. Ministar vanjskih poslova Malezije Anifah Aman, objasnio je da je veleposlanik Kang Chol dobio izgon iz zemlje jer je izbjegavao susret s malezijskim dužnosnicima koji su tražili objašnjenja o atentatu. Nakon što je Malezija priopćila kako vjeruju da je ubojstvo Kim Jong-nama 13. veljače na aerodrom u Kuala Lumpuru, isplanirala sjevernokorejska tajna služba, napetosti između Malezije i Sjeverne Koreje dosegnule su vrhunac.
Spas u veleposlanstvu Sjeverne Koreje
U petak je policija u Kuala Lumpuru pustila iz pritvora te deportirale iz zemlje Ri Jong-kola, 46-godišnjeg sjevernokorejskog kemijskog inžinjera, zbog nedostatka dokaza da je sudjelovao u atentatu. Ri je bio jedan od osam sjevernokorejskih građana koji su osumnjičeni za sudjelovanje u likvidaciji Kim Jong-nama. Po dolasku u Peking Ri je izjavio da mu je malezijska policija zaprijetila da će ubiti članove njegove obitelji te da se služila krivotvorenim dokazima.
Ranije ovog tjedna, 25-godišnja Indonežanka Siti Aisyah i 28-godišnja Vijetnamka Doan Thi Huong, optužene su da su super otrovnim VX agensom ubile Kim Jong-nama. Zbog toga ima prijeti smrtna kazna vješanjem. Uz njih osumnjičena su još četiri muškarca, no oni su, po svemu sudeći, uspjeli pobjeći u Pjongjang. Malezijske vlasti smatraju da se uz Kim Uk-ila, u sjevernokorejskom veleposlanstvu vjerojatno nalazi još po koji sudionik u atentatu.
Kim Uk-ilom, zaposlenik sjevernokorejske zarakoplovne kompanije Air Koryo, stigao je u Maleziju krajem siječnja i uspio se, prije nego je osumnjičen, skloniti u sjevernokorejsko velepolanstvo u Kuala Lumpuru.
Tako se Kim Uk-il priključio cijeloj plejadi prebjega koji su potražili spas od policije i uhićenja u stranim veleposlanstvima. Među najpoznatijim bjeguncima je Imre Nagy, mađarski premijer koji se zajedno s dijelom članova svoje vlade, 1956. sakrio u jugoslavensku ambasadu u Budimpešti bježeći pred ruskim tenkovima koji su ugušili narodni ustanak.
Slučaj mađarskog premijera Imre Nagyja
Nagy je boravio u ambasadi od 4. listopada 1956. do 22. studenoga te godine, kada je napustio veleposlanstvo jer je jugoslavenska vlada dobila jamstva sovjetskih okupacijskih vlasti da neće uhititi Nagya. Premda su vlade zapadnih zemalja upozoravale predsjednika Josipa Broza Tita da ne izručuje Nagya sovjetskim krvnicima, jugoslavenske vlasti popustile su pod pritiskom Moskve te su uvjerile Nagya i njegove ministre da mogu bez bojazni otići iz veleposlanstva.
Međutim, čim su izašli iz kruga ambasade, sovjetski vojnici su ih uhitili i predali mađarskoj tajnoj policiji. Nakon nekoliko dana objavljeno je da su Nagy i članovi njegove vlade streljani pod optužbom za kontrarevoluciju.
Najduže je koristio zaštitu jedne strane ambasade mađarski kardinal Jozsef Mindzenty koji je 4. studenoga 1956., dakle, isti dan dan kad i premijer Nagy, pobjegao u američko veleposlanstvo u Budimpešti.
U američkoj ambasadi taj pobornik slobode Crkve i protivnika komunizma, ostao je zatočen do 28. rujna 1971., dakle, punih 15 godina, kad su mu mađarske vlasti dopustile da otputuje u Austriju. Među poznatije slučajeve ubraja se svakako i slučaj Ericha Honeckera, bivšeg generalnog sekretara komunističke partije Istočne Njemačke koji je, nakon što je došlo do ujedinjenja dviju država, pobjegao u Moskvu gdje je potražio azil u čilanskom veleposlanstvu.
Tko se još skrivao u veleposlanstvima
Vlasti u Njemačkoj optužile su ga da je izravno odgovoran za smrt 192 građana Istočne Njemačke koji su ubijeni prilikom pokušaja bijega preko granice. Honecker je u čileanskom veleposlanstvu boravio od 24. studenoga 1991. do 1. ožujka 1992. Tada ga je ruski predsjednik Boris Jelcin odlučio vratiti u Njemačku budući se razbolio od neizlječive bolesti.
Manuel Noriega, bivši diktator Paname, sklonio se u vatikansku ambasadu u Panama City nakon američke invazije 1989. Tamo se skrivao od 24. prosinca 1989. do 10. ožujka 1990. kada su ga vatikanske vlasti izručile panamskoj policiji.
S obzirom da ga američke vlasti optužile za krađu novca i krijumčarenje droge, nakon izručenja SAD-u, osuđen je najprije na 40 godina zatvora, a ta mu je kazna kasnije smanjena na 30 godina. Još se uvijek nalazi na odsluženju zatvorske kazne. Morgan Tsvangirai, oporbeni čelnik iz Zimbabvea, pobjegao je pred progonom nekadašnjeg suborca, predsjednika Roberta Mugabea, u lipnju 2008. u nizozemsko veleposlanstvo u Harareu. Mohamed Najibullah, predsjednik Afganistana od 1987. do 1992. kad je pred terorom mudžahedina, 6. travnja, pobjegao u Glavni stožer UN-a u Kabulu.
Assange u ekvadorskoj ambasadi
Tamo je boravio do rujna 1996., a nakon što je, uz obećanje da ga vlasti neće dirati, napustio ambasadu, talibani su ga uhitili, mučili i ubili. Svakako je najpoznatiji slučaj Juliana Assangea, australskog državljanina, kojega je svjetska javnost upoznala kao glavnog urednika i osnivača WikiLeaksa, međunarodne neprofitne organizacije koja objavljuje tajne informacije i povjerljive dokumente od anonimnih izvora. Assange je osnovao WikiLeaks, 2006., a 2010. godine objavio je tajnu diplomatsku i vojnu prepisku Pentagona.
Zbog toga ga je američko ministarstvo pravosuđa optužilo za više teških kaznenih djela te je zatražilo njegovo izručenje. Istodobno, u Švedskoj je u kolovozu 2010. optužen za silovanje, pa je Stockholm za njim raspisao Europski uhidbeni nalog. Zbog toga je uhićen u Londonu, ali je nakon desetak dana pušten na slobodu uz jamčevinu. Nakon što je Vrhovni sud u Londonu odbio njegov zahtjev za ukidanje Europskog uhidbenog naloga, Assange se 19. lipnja 2012. sakrio u ekvadorskoj ambasadi u Londonu. U međuvremenu je dobio diplomatski azil, ali je još uvijek zatočen u veleposlanstvu.