Izmijenjen je Zakon o kaznenom postupku pa se od danas ukidaju sve jamčevine. Odluka je problematična iz više razloga
Razgovarali smo sa stručnjacima o izmjenama Zakona o kaznenom postupku
Danas na snagu stupaju izmjene Zakona o kaznenom postupku (ZKP) od kojih se jedna tiče mogućnosti određivanja jamstva za izlazak iz istražnog zatvora. Prijelaznim odredbama novog ZKP propisano je da se sva jamstva, koja su trenutno na snazi, u iduća dva mjeseca moraju ukinuti. Sud će u tom istom roku donijeti odluku hoće li okrivljenicima odrediti neku težu ili blažu mjeru, odnosno hoće li ih vratiti u istražni zatvor ili im izreći neku od mjera opreza, poput zabrane kontaktiranja sa svjedocima ili zabrane obavljanja određene funkcije.
No, donošenje odluke sucima otežava činjenica da tih mjera nema dovoljno, odnosno nisu predviđene za baš sve kriminalne situacije, a i rok u kojem ih se mora donijeti prilično je kratak. Postupci su u različitim fazama – u istrazi ili u glavnoj raspravi, pa treba utvrditi tko je za koji slučaj trenutno nadležan.
Izmjena zbog odluke Ustavnog suda u slučaju Bandić
Tim više što je izmijenjeni zakon počeo vrijediti u trenutku kada je većina sudaca na već ranije planiranom godišnjem odmoru. Telegram je u razgovoru s pravnim stručnjacima detaljno analizirao ovu situaciju za koju mnogi kažu da je čisti populizam, te kako ova zakonska izmjena nije bila ni potrebna.
Važno je podsjetiti da je Zakon o kaznenom postupku izmijenjen zbog odluke Ustavnog suda RH koja je donijeta u predmetu protiv zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Njemu je jamstvo vraćeno jer je ocijenjeno da ga nije mogao prekršiti počinivši drugo kazneno djelo. To su zakonodavci protumačili kao temelj za izmjenu Zakona o kaznenom postupku i ukidanje mogućnosti plaćanja jamstva za sve okolnosti, osim za opasnost od bijega.
Jamstvo od sada jedino za opasnost od bijega
Naime, do sada su okrivljenici imali mogućnost ponuditi jamstvo ukoliko im je istražni zatvor bio određen iz svih zakonskih razloga – opasnosti od bijega, ponavljanja kaznenog djela, utjecaja na svjedoke, te teških okolnosti nedjela što im je stavljeno na teret. Međutim, od danas će to moći učiniti samo ako im je istražni zatvor određen kada po ocjeni suda postoji opasnost bi mogli pokušati pobjeći iz Hrvatske.
Istovremeno, danas će se početi ukidati sva do sada određena jamstva, koja su okrivljenici uplatili i nalaze se na slobodi uz zabranu da ponavljaju kaznena djela i utječu na svjedoke.
Jedno od najvećih jamstava u posljednje vrijeme je sedam i pol milijuna kuna što ih je Petar Pripuz vlasnik C.I.O.S.-a uplatio kako bi sredinom lipnja bio pušten na slobodu u nastavku istrage malverzacija s otkupom metalnog otpada. Jamčevinom je garantirao da neće utjecati na svjedoke. U njegovom slučaju odluka bi trebala biti relativno jednostavna. Sud će nakon ukidanja jamstva, Pripuzu vratiti novac, te ocijeniti je li ga potrebno vratiti u istražni zatvor kako ne bi ometao istragu ili mu pak izreći jednu od predviđenih mjera opreza – npr. zabranu kontaktiranja sa svjedocima.
Sitni lopovi bit će u nepovoljnijem opložaju
No, suci s kojima smo razgovarali pitaju se kako izreći mjeru opreza nekome tko je osumnjičen za krađu, te postoji opasnost da bi mogao ponovno počiniti to kazneno djelo. Nikakvu zabranu, odnosno mjeru opreza zakon za takav slučaj ne predviđa, pa ispada da će običan lopov opet biti u nepovoljnijem položaju od nekog uglednijeg osumnjičenika, budući da za njegovo kazneno djelo ne postoji mjera opreza, a kako više ne može ponuditi jamstvo, vrlo je izvjesno da će naprosto završiti u istražnom zatvoru.
Kakva bi se pak blaža mjera mogla izreći osumnjičenom ratnom zločincu koji je istražni zatvor, koji mu je određen zbog teških okolnosti kaznenog djela, zamijenio jamstvom, još nitko ne zna.
U javnosti su često isticani milijunski iznosi među jamčevinama, poput onih što su ih plaćala braća Mamić ili Milan Bandić te drugi imućni okrivljenici koji su si na taj način mogli platiti boravak na slobodi. No prema sudskim statistikama mnogo je okrivljenika na slobodi bilo i uz plaćanje svega nekoliko tisuća kuna jamčevine. Sada bi se, međutim, mogla vratiti praksa češćeg određivanja istražnog zatvora.
Jamčevine su se poštivale u 93 posto slučajeva
“Jamstvo se u 93 posto slučajeva pokazalo uspješnim, odnosno postiglo je svrhu određivanja”, navodi se u istraživanju koje je odvjetnica Višnja Drenški-Lasan prezentirala nedavno na savjetovanju kazneno-pravnih stručnjaka u Opatiji, a za Telegram je sada potvrdila kako su se svi sudionici tog velikog skupa složili kako jamstvo ne treba ukidati. Po njezinom mišljenju sporno je što je Zakon o kaznenom postupku mijenjan zbog odluke Ustavnog suda u slučaju Milana Bandića.
“To je samo jedna takva odluka i ona nije sveto pismo. Izmjene zakona moraju imati svoju svrhu, a ovdje bi se moglo dogoditi da se ponovno poveća broj okrivljenika koji će biti zadržani u istražnom zatvoru i to upravo u trenutku kada je zatvorska populacija konačno malo smanjena”, smatra odvjetnica Drenški-Lasan, postavljajući i pitanje zašto se ide retroaktivno u analizu odluka o jamstvima.
Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Orsat Miljenić, za čijeg su mandata na čelu Ministarstva pravosuđa i krenule izmjene Zakona o kaznenom postupku što danas stupaju na snagu, objašnjava kako se prema njima sada moraju preispitati sva jamstva koja su trenutno na snazi.
Prekratak rok za toliko bitnih zakonskih izmjena
“Trebalo je jasnije napisati ovu prijelaznu odredbu, no jedino je logično da se sada sva jamstva koja vrijede u propisanom roku ukinu i odrede nove mjere”, objašnjava Miljenić.
Međutim, njegov stranački kolega Peđa Grbin, potpredsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, tvrdi kako su dva mjeseca prekratak rok za prilagodbu sustava novom zakonu.
“Zbog toga sam bio uložio amandman na prijedlog novog ZKP-a, kojim sam tražio da se zbog opsega izmjena produlji rok početka primjene do 1. prosinca. Siguran sam da te opsežne izmjene, pa i ove o jamstvu, nije moguće kvalitetno implementirati u ovako kratkom roku. Ovo će sada stvoriti kaos”, zaključuje Grbin.