Nekad je nužno odabrati stranu

Iznenadno preuzimanje Splitske banke moglo bi, čini se, biti samo uvod u šire preslagivanje na tržištu

Već se neko vrijeme priča o spajanju UniCredita i Societe Generale

VLUU L200  / Samsung L200
FOTO: Picasa 2.7

Neočekivana odluka mađarske OTP banke da kupi 100 posto udjela u Splitskoj banci, petoj po veličini u Hrvatskoj, članici francuske bankarske grupe Société Générale, izazvala je veliku pozornost u financijskim i političkim krugovima u Hrvatskoj, ali i u svijetu.

Naime, agencija Reuters još je 14. studenoga objavila kako se među bankarima u Londonu, Parizu, Milanu, nagađa da se priprema do sada najveće bankarsko preslagivanje u Europi: spajanje talijanskog bankarskog giganta UniCredit i vodeće francuske banke Societe Generale.

Ozbiljne promjene na bankarskom tržištu

Da te spekulacije nisu bez osnova, mogla bi potvrditi upravo objavljena prodaja Splitske banke mađarskom OTP-u. Naime, ako dođe do spajanja UniCredita i Societe Generale, onda ta nova banka, koja je vlasnica Zagrebačke banke, ne bi mogla biti, zbog prevelike koncentracije na hrvatskom tržištu, vlasnikom Splitske banke.

Da se događa nešto ozbiljno na bankarskom tržištu pokazuje i podatak da je prije dva mjeseca 84,47 posto dionica Zagrebačke banke izuzeto iz portfelja UniCredit Bank Austria te prebačeno na račun UniCredit Italia u Milanu.

Tek kad se pokušaju dokučiti razlozi zbog kojih je Societe Generale prodao Splitsku banku, može se uvjeriti koliko je sve to obavijeno tajnovitošću i brojnim nepoznanicama. Francuzi su prije deset godina platiti Austria banci milijardu dolara za Splitsku banku što je bila iznenađujuće visoka cijena. Pogotovo stoga što je Austria banka kupila Splitsku banku od talijanskog UniCredita 2003. godine za samo 168 milijuna eura. Austrijanci su, prodajući Splitsku banku 2006., dakle, samo za tri godine, zaradili čistih 838 milijuna eura.

75 godina za povratak uloženog

Francuzi su odmah po preuzimanju promijenili strategiju poslovanja Splitske banke, doveli su svog predsjednika i jednog člana Uprave, ali im to nije donijelo prosperitet. Upravo suprotno. U posljednjih deset godina ostvarili su prihod od oko milijardu kuna, ali bez dokapitalizacije, odnosno bez vraćanja kapitala koji je uložen u kupnju banke. Stoga su stručnjaci lako izračunali da bi Societe Generaleu trebalo 75 godina da vrati uloženi novac.

Premda nije poznat iznos koji su Mađari platili za Splitsku banku, računa se da su Francuzi mogli dobiti između 400 i 500 milijuna eura. Što znači da bi ukupni gubitak Francuza na avanturi sa Splitskom bankom mogao doseći iznos od oko 400 milijuna eura. Stoga je jasno da se na najnoviju operaciju nisu odlučili bez namjere da ostvare neke druge, više ciljeve.

U bankarskim krugovima u Europi već se neko vrijeme šire priče kako Societe Generale namjerava prodati svoj bankarski portfelj u istočnoj Europi te da je to razlog zašto se želi riješiti i Splitske banke. Međutim, nedavno je u Parizu službeno potvrđeno da će Societe Generale zadržati vlasništvo u bankama po istočnoj Europi, pa je iznenadna prodaja Splitske banke očito dio jedne druge, šire strategije.

Što će se događati sa Zagrebačkom bankom?

S druge strane, u političkim i financijskim krugovima u Hrvatskoj već se neko vrijeme spekulira kako će UniCredit prodati Zagrebačku banku premda je ona jedna od najuspješnijih u grupi najveće talijanske bankarske grupacije. Iako su Talijani više puta isticali kako ne namjeravaju prodati Zagrebačku banku, to ipak ne mora značiti puno.

Naime, prije mjesec dana na čelo Splitske banke došao je Yves Lallemand, koji je zamijenio André-Marca Prudent-Toccaniera. On je svom menadžmentu objasnio kako je došao u Hrvatsku kako bi ojačao poziciju Splitske banke na tržištu. Samo nekoliko mjeseci kasnije njegovi su šefovi mirno prodali Splitsku banku.

Nedavno su objavljeni planovi UniCredita za 2017. u koje su uključeni i planovi Zagrebačke banke. Stoga je vjerojatnije da će Zagrebačka banka dobiti nove vlasnike, što, dakako, ne znači da ću je UniCredit nekomu prodati. Vjerojatnije je da će ju prenijeti u vlasništvo nove, veće banke.

Spašavanje posrnulih talijanskih banaka

Istodobno, šuška se da se Zagrebačka banka, koja doduše nije vlasnik, ali ima značajne kreditne portfelje u šoping molovima Branimir centar, Point, Portanova i City Colloseum, koje vrlo teško naplaćuje, prodati svoje udjele u tim centrima.nUniCredit inače traži 13 milijardi novog kapitala, a veći dio mogla bi uplatiti upravo Societe Generale. Tvrdi se da je takva operacija u interesu europskog bankarskog sustava te da je to prvi ozbiljniji korak u spašavanju posrnulih talijanskih banaka kojima treba više od 400 milijardi eura da se izvuku iz nevolja u koje su zapale.

U nastojanju da spriječi kolaps bankarskog sustava talijanska vlada donijela je danas dramatičnu odluku: s dvadeset milijardi eura odlučila je krenuti u spašavanje najstarije banke na svijetu Monte dei Paschi di Siena. Učinila je to unatoč žestokog protivljenja Europske centralne banke i Njemačke koje su zauzele čvrsto stajalište da države članice EU ne smiju novcem poreznih obveznika spašavati privatne banke. No, vjerojatno će zažmiriti na tu odluku talijanske vlade jer je i to bolje nego da dođe do financijskog sloma u Italiji koji bi onda doveo i do krize u cijelom europskom bankarskom sustavu.

Inače, cijelu tu operaciju spajanja vodi Jean-Pierre Mustier, koji je u Societe Generale dugo godina bio šef odjela bankarskih investicija, a početkom godine postao je predsjednik Uprave UniCredita. Tek se sada može vidjeti dalekosežnost i važnog tog prelaska.

Četvrta po veličini u zemlji

Što se pak tiče OTP-a, najveće banke u Središnjoj i Istočnoj Europi, kupovinom Splitske banke njen će tržišni udio u Hrvatskoj porasti za 10 posto te će tako postati četvrta banka po veličini u zemlji. OTP je jedna od najuspješnijih banaka u Hrvatskoj i zbog odličnih rezultata logično je da želi proširiti svoje poslovanje. Uz Hrvatsku, OTP banka odlično posluje u Rusiji, Slovačkoj, Bugarskoj, Srbiji, Rumunjskoj, Ukrajini, Crnoj Gori…

Tom kupnjom Mađari su pokazali da imaju strateški interes pojačati svoju nazočnost u Hrvatskoj. Budući da Splitska banka ima većinu poslovnica u Dalmaciji i Istri, regijama koje bilježe iznimne rezultate u razvoju turizma, koje ostvaruju sve veće prihode kao i njihovi građani koji imaju sve više novaca, jasno je da se OTP banka želi pozicionirati u tom potencijalno najprosperitetnijem dijelu Hrvatske.

Pogotovo stoga što je OTP banka već ranije kupila Dalmatinsku, Dubrovačku i Istarsku banku. To pokazuje da OTP banka ima ambicije uključiti se u financiranje turističkih projekata, pogotovo onih vezanih mađarske investicije u Hrvatskoj.

Mađari šire svoje interese

Nakon kupnje Splitske banke OTP banka moći će još više proširiti suradnju s tvrtkama i pojedincima i to u raznim područjima. Sve to upućuje da Mađari šire svoje interese te da im fokus više neće biti samo na INA-i. Što je i logično: sve naftne kompanije u svijetu, pa tako i INA, zbog niske cijene nafte, više ne predstavlja onu financijsku i stratešku snagu kao prije pet ili deset godina. Stoga se fokus pomiče s INE prema plinu i obnovljivim izvorima energije, raste značaj HEP-a…

No, to preuzimanje Splitske banke ojačat će poziciju Mađara u Ini budući je predsjednik i glavni izvršni direktor OTP banke Sandor Csanyi istodobno i potpredsjednik i član Uprave direktora naftne kompanije MOL grupe.

Tko je Sandor Csanyi?

Sandor Csanyi (63) jedan je od najmoćnijih ljudi u Mađarskoj te spada među najutjecajnije ljude u Europi. On je na čelu OTP banke od 1992. i zadužen je za strategiju razvoja te sve operacije. Csanyi je postavio temelje te banke i najzaslužniji je za njene uspjehe. Po časopisu Forbes Csanyi je u i 2016. bio najbogatiji, ali ujedno i prvi Mađar čije se bogatstvo procjenjuje na više od milijarde dolara. Hrvatska javnost čula je za njega kada je buknula afera Sanader i kad je Csanyi saslušan u Državnom odvjetništvu u Zagrebu.

Csanyi je član Europskog odbora direktora Mastercarda te predsjednik Mađarske nogometne federacije. Ta mu je funkcija donijela golemu popularnost jer je nazaslužniji za oživljavanje nogometa u toj nekada svjetskoj nogometnoj velesili. Za njegova mandata izgrađeno je više od 800 nogometnih terena te obnovljeno još 1.700. Kruna Csanyijeva rada je plasman Mađarske na Europsko prvenstvo te ulazak u osminu finala nakon što su pobijedili Austriju i igrali neriješeno s Portugalom i Islandom koji su kasnije bili finalisti prvenstva.