Deset top stvari o slučaju salmonela (i mali pregled kako u tim situacijama reagiraju uređenije zemlje)
Zbog zakašnjele reakcije ministar traži smjenu svog pomoćnika
Mjesec dana nakon što je petogodišnji Mirko Vidović iz Bregane umro nakon konzumacije jaja zaraženih salmonelom, došlo je do nove afere. Ovaj put riječ je o piletini zaraženoj salmonelom iz trgovačkog lanca Lidl, no uvoznik je isti, Mesna industrija braće Pivac.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić zbog zakašnjele je reakcije zatražio razrješenje Tomislava Kiša, svog pomoćnika za veterinarstvo. Dodao je kako je priznaje da je njegovo ministarstvo moralo reagirati brže i biti učinkovitije, piše N1.
Analiza provedena prije skoro mjesec dana
Sporna piletina zbog isteka roka trajanja više nije na policama, a iz Ministarstva poljoprivrede danas su priopćili kako su kontaktirali Lidl Hrvatska d.o.o. gdje su im potvrdili da svi građani koji su kupili meso za koje se sumnja da je zaraženo salmonelom, isto mogu vratiti u najbližu trgovinu Lidla i tamo će dobiti povrat novca, neovisno o tome imaju li račun.
Vijest o zaraženoj piletini koja je danas odjeknula zapravo je objavljena 11. studenoga i to samo na europskim stranicama RASFF (Brzi sustav uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje), a iz obavijesti se vidi da je analiza provedena čak 20 dana ranije, 21. listopada. Ostaje pitanje stoga zašto je nalaz poslan s tolikim zakašnjenjem i zašto nije bila obaviještena hrvatska javnost. Donosimo nekoliko najbitnijih odrednica cijeloga slučaja koji je, očekivano, zabrinuo hrvatsku javnost.
1. Dječak umro od zaraze
Peteročlana obitelj Vidović razboljela se u ponedjeljak 10. listopada, a najmlađi član, petogodišnji Mirko, preminuo je u ranim jutarnjim satima 11. listopada.
Četiri dana kasnije, u subotu 15. listopada, potvrđena je prvobitna sumnja na izvor zaraze. Naime u dva, od dvadesetak jaja pronađenih u hladnjaku obitelji Vidović, laboratorijski je nalaz potvrdio postojanje bakterije salmonele enteritidis.
2. Nadležne službe zatajile su neke informacije
Prema dokumentu HZJZ-a, koji je naknadno objavljen, pakiranje jaja imalo je deklaraciju na kojoj je pisalo da je zemlja podrijetla Poljska, a da ih je na tržište stavila Mesna industrija braća Pivac te da su jaja iz kaveznog uzorka. U istom dokumentu stoji da su kupljena u Kauflandu u Samoboru.
No, šira javnost je ostala zakinuta za te informacije. Nadležne službe informaciju su proslijedile samo trgovcu i uvozniku. Tako je u ponedjeljak, 17. listopada, u novinama i na internetskim portalima osvanula tužna priča o tragičnoj sudbini obitelji Vidović bez navođenja podataka o trgovcu i uvozniku, ali uz konstataciju da je trgovački lanac povukao iz prodaje inkriminirana jaja.
3. MIB Pivac vraća jaja u slobodnu prodaju
MIB Pivac prvi put se javio priopćenjem za javnost 19. listopada, četiri dana nakon što je nesporno utvrđeno da su bar dva komada poljskih jaja iz njihovog uvoza sadržavala bakteriju salmonele, a u kojem iznenađujuće tvrde da su “jaja vraćena u slobodnu prodaju jer su zdravstveno ispravna.”
4. Reakcija Ministarstva nakon deset dana
Ministarstvo poljoprivrede 20. listopada poslalo je obavijest građanima o povlačenju jaja iz Poljske zbog sumnje da su upravo ona izvor zaraze. “Prema informaciji službeno zaprimljenoj od Ministarstva zdravstva o trovanju hranom uzrokovanom Salmonelom, sa sumnjom na trovanje podrijetlom iz jaja, kao i obavijesti zaprimljene putem EU RASFF sustava o potencijalnoj epidemiji trovanja Salmonelom u više zemalja članica, ministar Tomislav Tolušić u dogovoru s ministrom zdravstva obavještava potrošače o opozivu konzumnih jaja podrijetlom iz Poljske”, stoji u priopćenju ministarstva.
5. MIB Pivac sada ipak povlači jaja s tržišta
Dan nakon što je Ministarstvo donijelo odluku o povlačenju spornih jaja s tržišta, stiglo je novo priopćenje Uprave MIB PIVAC iz Vrgorca kako su ‘svježa jaja iz Poljske’ povučena s tržišta i da se više ne nalaze u prodaji u Republici Hrvatskoj zbog sumnje u zdravstvenu ispravnost proizvoda na drugim tržištima Europske unije.
6. Otkriveno da se prodavala i zaražena piletina
Nakon što su mediji sinoć otkrili skandal s piletinom zaraženom salmonelom, danas se o cijelom slučaju oglasilo Ministarstvo poljoprivrede. Objavili su da je salmonela pronađena u uzorku uzetom iz Lidlovog distribucijskog centra u Perušiću. Ministarstvo je priopćilo kako je Lidl dao analizirati proizvode iz svog distribucijskog centra u Jastrebarskom (19.10. – nalaz negativan) te u Perušiću (21.10. – nalaz pozitivan).
7. Isti distributer u oba slučaja
Laboratorijski nalaz Lidlu je dostavljen 2. studenoga 2016, a trgovački centar je potom od distributera, Mesne industrije Braća Pivac, zatražio njihove nalaze za sumnjive proizvode. Zanimljivo, MIB Pivac je bio distributer i jaja iz poljskog uvoza koja su bila uzrok smrti petogodišnjeg Mirka. Iz Pivca su potom Lidlu potvrdili da su tri nalaza analiza koje su oni napravili bili negativni na salmonelu. Sukladno proceduri tvrtke, Lidl je dan prije isteka roka trajanja povukao sporne proizvode – pileća prsa povučena su 24. listopada, a pačja prsa 27. listopada nakon čega su po standardnoj proceduri neškodljivo uklonjeni.
8. Europska komisija ranije upozorila na salmonelu
Telegramov Goranko Fižulić nedavno je napisao ekstenzivan komentar o tome što smo, povodom recentnih događaja, mogli naučiti o hrvatskom modelu kontrole uvoza. Fižulić piše kako Europska komisija koristi RASFF portal za promptnu razmjenu informacija između država članica u slučaju zdravstvenog rizika za potrošače uzrokovanog bilo kojim događajem u proizvodnji i distribuciji prehrambenih artikala, te da je u prva tri tjedna listopada zabilježena pojava salmonele u Belgiji, Nizozemskoj, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Litvi, Poljskoj, Švicarskoj i Hrvatskoj. “Na listi proizvoda u kojima je pronađena bakterija salmonele su jaja, piletina, puretina, pačetina, svinjetina i hrana za pse”, napisao je Fižulić.
9. Promptna reakcija kao obveza javnog zdravstva
Dalje u svojem komentaru Fižulić podsjeća na najtežu epidemiju salmonele koja je bila ” izazvana svježim krastavcima uvezenim iz Meksika kada je salmonelom bilo zaraženo 907 osoba od koji je šest umrlo”. Podsjeća da je ove godine u SAD-u zabilježeno preko 1000 slučajeva salmonele u šest odvojenih epidemija uz tri smrtna slučaja.
“Iz navedenih primjera vidljivo je da uz sve predostrožnosti i kontrole bakteriju salmonele nije lako eliminirati te da je promptna reakcija na njenu pojavu prioritetna obaveza svakog organiziranog sustava javnog zdravstva. Budući da se salmonela najčešće prenosi hranom kupljenom u distributivnom lancu, za suzbijanje daljnjeg širenja zaraze potrebna je što brža reakcija proizvođača, trgovaca i nadležnih vlasti”, upozorava Fižulić.
10. Kako postupaju druge države u slučaju zaraze?
Fižulić podsjeća kako je prošle godine kada je u SAD-u došlo do trovanja 15 osoba salmonelom iz prodaje povučeno 765 tona piletine. “Iako je bakterija pronađena u relativno malom broju uzoraka pravila igre su neumoljiva”, konstatira Telegramov komentator dodajući da je u slučaju zaraze u SAD-u proizvođač opozvao piletinu iz prodaje i upotrebe koristeći sve dostupne medijske alate u nadi da će uspjeti upozoriti i sve svoje kupce. “Čuvajući svoju reputaciju i tržišnu poziciju postupio je na isti način kao Toyota i Samsung kada su bili prisiljeni na masovni opoziv svojih proizvoda”, zaključuje Fižulić.