Je li ministar Butković samovoljnim imenovanjem šefova javnih tvrtki upravo prekršio nekoliko zakona?
Ministar prometa postavlja nove uprave bez suglasnosti Vlade
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković smijenio je uprave triju državnih tvrtki; Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta i HŽ Infrastrukture, objavaljeno je danas.
Za novog šefa uprave Hrvatskih cesta ministar je imenovao Josipa Škorića, u HAC će, pišu svi dnevni listovi, biti postavljen Josip Draženović, dok će na čelo HŽ Infrastrukture doći Ivan Kršić.
Navedene smjene i imenovanja ministar je obavio samostalno, bez prethodne suglasnosti Vlade za što, prema propisima, nije ovlašten.
‘Ova imenovanja ogroman su problem’
Ministar je, piše Večernji, svoj postupak pokušao opravdati tezom kako je “morao posegnuti za tim prijelaznim rješenjima jer su nadzornim odborima istekli mandati kao i članovima uprava ili će im uskoro isteći. Javni natječaji provest će se naknadno”.
SDP-ov Peđa Grbin ima drugačiji stav. Ovo je, smatra, ogroman problem. “Ne može se imenovati bez prethodne odluke Vlade. Vlada, u konkretnom slučaju, daje Butkoviću uputu što smije raditi. Ni Vlada ne može donijeti odluku tako da nešto stavi na dnevni red i donese odluku. Mora se sastati Povjerenstvo, pa provesti postupak. Prekršena su dva zakona i Uredba Vlade kojom se regulira postupak kako se provodi javni natječaj koju su sami donijeli početkom četvrtog mjeseca,” kaže za Telegram SDP-ov Peđa Grbin.
Gospodin Grbin referirao se na Zakon o sprječavanju sukoba interesa koji propisuje kako ‘članove upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava u kojima RH ima dionice ili udjele predlaže Vlada.’
‘Odluke ovih Uprava ne mogu biti valjane’
Drugi propis, Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH propisuje proceduru imenovanja uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za RH. Tako Povjerenstvo Vlade predlaže Vladi kandidate za članove i predsjednike uprave. Odabir kandidata provodi se pak na prijedlog resornog ministarstva, a uz suglasnost Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, putem javnog natječaja ili posredstvom specijalizirane agencije.
I na kraju, ovako imenovana Uprava je ništetna, kaže Grbin, pozivajući se na Zakon o trgovačkim društvima.
“Ako je odluka ništetna onda takva Uprava ne može donositi valjane odluke. Oni su svjesno donijeli odluku koja sprječava sve ove firme da donose pravovaljane odluke. Svatko tko ima pravni interes moći će pobijati sklopljene ugovore HAC-a od danas pa sve dok traje ovakva uprava,” pojašnjava Grbin.
Novi list o šefu uprave HŽ Insfrastrukture
Izvještavajući o novim imenovanjima, Novi list problematizira drugi aspekt. U tekstu naslovljenom “HŽ Infrastrukturu vodit će čovjek povezan s Migritom”, novinari Danko Radaljac i Gabrijela Galić pišu kako bi za šefa Uprave trebao doći Ivan Kršić, donedavni direktor Hidroelektre niskogradnje.
Ovaj izbor, navode dalje u tekstu, interesantan je budući da je gospodina Kršića u njegovu bivšu tvrtku doveo Sergej Gljadelkin, ruski investitor i vlasnik austrijskog Avenue Holdingsa koji je u predstečajnom postupku preuzeo većinski paket dionica IGH. Zatim je, sredinom 2014., kao strateški partner ušao u Hidroelektru niskogradnju na čije je čelo postavio Ivana Kršića.
Kontroverzni ruski kapital
U veljači 2015., skupština društva dioničara odobrila je Sergeju Gljadelkinu dokapitalizaciju Hidroelektre niskogradnje, no gospodin Gljadekin od te je investicije uskoro odustao, a Ivan Kršić tri dana kasnije napustio je tvrtku.
Gljadekinov sin, koji je također zove Sergej, u hrvatskoj javnosti poznat je kao osnivač zagrebačke tvrtke Titan Građenje, zajedno s Konstantinom Edelom i Olegom Sološanskim. Gospodin Sološanski i sin Konstantina Edela, Grigorij, čelni su ljudi Migrita, tvrtku koja se mjesecima povezuje s HDZ-om, odnosno Tomislavom Karamarkom.