Je li ovo budući crnogorski premijer? Pokret Europa sad dobio najviše glasova na izvanrednim izborima
Na čelu pokreta je Milojko Spajić, a njegov zamjenik Jakov Milatović nedavno je postao predsjednik države
Birališta u Crnoj Gori na izvanrednim parlamentarnim izborima zatvorena su u nedjelju u 20 sati, a prema prvim privremenim rezultatima Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) koje je prenio podgorički list Pobjeda, u vodstvu je nakon 90,5 posto obrađenog uzorka Pokret Europa sad s 25,5 posto osvojenih glasova, a odmah iza njega je koalicija predvođena Demokratskom partijom socijalista s 23,8 posto glasova. Slijedi koalicija okupljena oko Nove srpske demokracije s 14,7 posto, koalicija Demokrata i URA-e s 12,3 posto, Bošnjačka stranka sa 6,9 posto te SNP i Demos s osvojenih 3,2 posto glasova. Ostale su liste zasad ispod praga.
Od manjinskih stranaka u parlament su se probili Albanski forum, Albanska alijansa te Hrvatska građanska inicijativa. Albanski forum pritom osvaja dva, a druge dvije liste po jedan mandat.
Izlaznost je, prema podacima CeMI-ja, do 19 sati iznosila oko 55 posto, što je povijesno najniža izlaznost na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori od uvođenja višestranačja u toj zemlji. Na izborima 2020. godine, kad je tadašnja oporba prvi puta nakon tri desetljeća porazila Demokratsku partiju socijalista Mila Đukanovića, izlaznost je iznosila skoro 78 posto.
Ankete najveće šanse dale Pokretu Europa sad
Na ovim izborima sudjelovalo je 15 stranaka i koalicija, a predizborna su istraživanja pokazivala da Pokret Europa sad (PES), politička stranka nastala iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020. godine, ima najveću podršku.
Čelnik te stranke Milojko Spajić (na glavnoj fotografiji) kazao je da očekuje pobjedu te da u narednih nekoliko godina Crnu Goru vidi kao uspješnu zemlju, posebno u domeni gospodarstva. On je novinarima nakon glasanja kazao da su svi izbori praznik demokracije, a da su parlamentarni posebno bitni. “Razumijem da su građani umorni od crnogorskog stila politike, ali parlamentarni izbori znače život u naredne četiri godine jer će parlament izglasavati reforme i zakone za sve nas”, kazao je Spajić.
Predvidio je da će PES osvojiti oko 30 posto podrške birača te da će morati u postizbornoj koaliciji tražiti partnere.
Tko bi mogao u koaliciju s najjačom strankom
Među prvima se za tu koaliciju ponudio čelnik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić koja na izborima nastupa s Ujedinjenom reformskom akcijom aktualnog premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića. Nakon glasanja, Bečić je rekao da očekuje respektabilan rezultat, da je otvoren za postkoalicijske dogovore sa svima osim s Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića.
„Što se tiče drugih političkih subjekata, svi oni koji žele da nastavimo borbu protiv mafije, gospodarski i socijalno da se uzdižemo, da jačamo građansku, pomirenu i europsku Crnu Goru, da poštujemo međunarodno preuzete obaveze, da unaprjeđujemo regionalnu saradnju, naši su potencijalni koalicijski partneri“, poručio je Bečić.
Slab koalicijski potencijal uzdrmanog DPS-a
Iako se prema predizbornim anketama očekivalo da će Đukanovićev DPS imati podršku preko 20 posto birača, njezin koalicijski potencijal je upitan, jer nakon 30 godina vladavine teško mogu naći partnere na političkoj sceni, ocjena je analitičara.
Izvanredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori pratilo je oko dvije tisuće domaćih i stranih promatrača koji nisu zabilježili veće nepravilnosti koje bi utjecale na rezultat. Crnogorski parlament, inače, ima 81 zastupničko mjesto.