Jedan kandidat zagovara jačanje vanjske politike i međunarodnih saveza te oštriji stav prema Rusiji. A drugi je republikanac

Republikansku stranku čeka odluka

U posljednjoj predsjedničkoj debate prošlog mjeseca, Trump je napomenuo kako je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao “lijepe stvari” o njemu, dodavši: “Ako se dobro slažemo, to bi bilo dobro.” A za planove svoje protukandidatkinje Hillary Clinton za sukob u Siriji, Trump je rekao da će dvesti do Trećeg svjetskog rata s Rusijom.

Čak i ako Trump izgubi, kao što većina anketa sugerira, on je preokrenuo politiku i tradicionalna shvaćanja odnosa u američkoj vanjskoj politici. Objavio je rat vlastitoj stranci, što je navelo stotine republikanaca da osnuju pokret “Nikad Trump” ili se čak odluče podržati Clinton.

Nakon dana izbora, 8. studenoga, Republikanska stranka će se naći pred izborom: ‘skrpat’ će se i nastaviti zajedno ili će početi ispočetka. “Očito je da je stranka u velikoj nevolji i morat će napraviti neke promjene”, rekao je John Bellinger, pravni savjetnik State Departmenra i Vijeća za nacionalnu sigurnost u vrijeme bivšeg predsjednika Georgea W. Busha.

Trumpov konzervativni izolacionizam

Iako iza Trumpovih stavova o nizu vanjskopolitičkih pitanja ne stoji koherentna politička filozofija, republikanski kandidat mase želi osvojiti geslom: “Amerika na prvom mjestu”. Trumpova retorika je otvoreno neprijateljski nastrojena prema viziji koju slijede republikanski predsjednici još od Dwighta Eisenhowera. To je vizija Sjedinjenih Država kao svjetske velesile, promicanja i zaštite slobodnog tržišta i slobodne trgovine, i osnaživanje diplomacije i vojske da mogu braniti svoje interese i saveznike.

Trumpov “Amerika na prvom mjestu” više podsjeća na ono što stručnjaci nazivaju “konzervativnim nacionalizmom.” Profesor politologije sa Svečilišta George Mason Colin Dueck pojašnjava da se radi o mentalnom sklopu koji podržava jednostranu vojnu akciju, sa skeptičnim pristupom multilateralnoj diplomaciji, slobodnoj trgovini, migraciji i promociji demokracije u inozemstvu.

Trumpove poruke ohrabruju mase

Trumpove poruke privlačne su masama zbog otpora establišmentu. Za birače, kao što je Mike Taylor koji smatra da je vanjska prijetnja stvarna, Trumpove poruke su ono što ih ohrabruje. “Trump će se fokusirati na čuvanje granica od ilegalnih stranaca”, kaže Taylor koji smatra da su “spavači” Islamske države već u Georgiji i nekim američkim saveznim državama, piše FP.

“Prijetnja je opasna, ali mislim da će se on fokusirati na rješavanje te opasnosti više nego što bi to napravila Hillary”, kaže. “Ona je pravi liberalni populist. Neće htjeti stati na žulj na način na koji Trump to radi.”

Trump je obećao grube metode tijekom ispitivanja, pokazujući spremnost da podrži ubojstvo obitelji terorističkih osumnjičenika, a obećao je i konačni obračun s ISIS-om. Napustio i tradicionalnu Republikansku politiku, pa je rekao da ne bi nužno odlučio da Sjedinjene Države pomognu članicama NATO-a u slučaju napada od Rusije.

Međusobne optužbe

Trump je također odbacio višedesetljetni dvostranački konsenzus o nuklearnom oružju, otvoreno pozivajući saveznike kao što su Južna Koreja, Japan, pa čak i Saudijsku Arabiju da naprave svoje nuklearne arsenale. Više puta Trump je pokušao “ukopati” Clinton prozivajući je za vanjskopolitičke odluke koje su donesene za vrijeme Obamine administracije, čiji je ona bila dio. Za intervencije, od Iraka pa do Libije govorio je kao o dokazu njene loše sposobnosti procjene. No, i sam je iste jednom podržao.

On je ostavio Clinton u poziciji da zvuči kao dio republikanskog vanjskopolitičkog establišmenta. Ona je pak žestoko kritizirala Trumpa zbog loše informirarnosti i nepripremljenosti. Clinton dosljedno napada Trumpa zbog nesuvislosti kada govori o vanjskoj politici. Proziva ga i za zadrtost i ksenofobiju. Često se osvrće na moć multilateralizma Obamine administracije, hvaleći povijesni dogovor o iranskom nuklearnom programu ili otvaranju novog poglavlja u odnosima s Kubom.

Zamijenili svoje uloge

S druge strane, bivša državna tajnica ipak se zna distancirati od Obaminih vanjskopolitičkih slabosti, i to čini tvrdeći da je vojna moć potencijalno sredstvo diplomatske politike. U jednom od najjasnijih distanciranja od Obame, pozvala je na uvođenje zone zabrane letenja u Siriji kako bi pritisla Rusiju. Zbog toga je poteza zaradila pohvale republikanaca.

No, ovo nije izoliran slučaj u kojem su Clinton i Trump na neki način zamijenili svoje uloge. Clinton je zauzela dosta tvrd stav prema Moskvi. otvoreno je kritizirala rusku aneksiju Krima, njihovu intervenciju u Siriji, kao i indirektno uplitanje u američke izbore.

Trump s druge strane, prema Rusiji ima sasvim drukčiji stav. Negira sve više dokaza koji ukazuju da Rusi stoje iza hakiranja Demokratskog nacionalnog odbora. Štoviše, nazvao je Putina “većim liderom” od Obame, te iznio mišljenje kako bi Sjedinjene Države trebale napustiti mjesto sirijskog sukoba s Moskvom, ili sklopiti vojni savez s Rusijom.

Nekonvencionalni Trumpovi stavovi o trgovini

Trump se protivi i sporazumima o slobodnoj trgovini, posebice sporazumu o Transpacifičkom partnerstvu (TPP) kojega zagovara Obama. Obećava da će se on bolje sporazumjeti sa stranim liderima. “Mi ne pobjeđujemo u trgovačkim poslovima. Kina, svi, Japan, Meksiko, Vijetnam, Indija, drugi. Svi s kojima poslujemo nas pobjeđuju”, kaže Trump. Clinton je s druge strane, još dok je bila glavna državna tajnica, zagovarala TPP. No, kasnije je, pod pritiskom vlastite stranke, promijenila mišljenje.

“Trgovina je uvijek bio jedan od kamena temeljaca republikanske vanjske politike, uvijek više od demokrata koji su bili zabrinuti za slobodnu trgovinu, a sada je republikanski kandidat vodeći faktor protiv slobodne trgovine”, rekao je Bellinger. Iako Trump može zvučati kao heretik za republikansku elitu, onda kada govori o vanjskoj politici, on je samo proizvod moderne Republikanske stranke, a ne netko tko ju je stvorio, smatra Julian Zelizer, profesor povijesti i javnih poslova na Sveučilištu Princeton.

‘Republikanci su u krevetu s čudovištem’

Strah zbog rastuće prijetnje od terorizma pogodovalo je rastu Trumpove popularnosti. Birači su u strahu, ne samo za gubitak posla, nego i bombardiranja koja teroristi provode diljem svijeta. Strah, bilo od migracija, terorizma ili trgovine, je ono što je dalo dodatni podstrek Trumpovoj nominaciji. U njegovim govorima, imigranti su prijetnja, neki su silovatelji, neki radikalni islamski teroristi. Jedno od njegovih upozorenja je da ako Clinton pobijedi, to znači pobjedu Islamske države.

I Trumpova pozicija nije samo američki fenomen. U Europi, desničarska, populistička retorika je također u velikoj uzlaznoj putanji. Stranke ekstremne desnice u Francuskoj, Njemačkoj sve su jače. Ono što proklamiraju su ograđivanje zbog opasnosti od slobodne trgovine i imigranata, osobito muslimanskih doseljenika.

Clinton i njezini kolege demokrati sada će morati naporno raditi kako bi pokazali svoju kontrolu područja vanjske politike i jasnim, artikuliranim porukama ukazali biračima što hoće po tom pitanju, smatraju stručnjaci. “Dugoročno nije dovoljno samo reći da vaši protivnici ne rade jako dobro, ili da oni nisu uvjerljivi”, rekao je Zelizer. Ipak, demokrati još uvijek imaju prednost, i to samo zahvaljujući Trumpu. “Republikanci ove godine idu u krevet s čudovištem”, Cohen je rekao, “i potrajat će neko vrijeme dok iz njega izađu”, zaključuje.