Jedan utjecajni ekonomist misli da bi izlazak Britanije mogao biti super za budućnost i razvoj Europske unije
Andrew Lilico kaže da je Britanija blokirala razvoj Europske unije
Britanski izlazak iz Europske unije mogao bit biti dobar i za Britaniju i za Europsku uniju, smatra utjecajni britanski ekonomist Andrew Lilico. Lilico, komentator i analitičar BBC-a, Skyja, Bloomberga i CNBC-a, jedan od najvećih europskih stručnjaka za utjecaj financijske regulative na ekonomiju, i direktor firme Europe Economics, kaže kako je bilo jasno da Britanija mora otići iz europskog projekta čim je odbila uvesti euro.
Andrew Lilico vodio je timove ekonomista koji su radili na projektima Europske komisije i Europskog parlamenta, a za Vox je prije nekoliko dana kazao kako Brexit uopće ne bi predstavljao dugoročnu katastrofu. Dapače, Lilico smatra da prisutnost Britanije usporava integracijske procese unutar Europe, uzrokuje fiskalne krize i usporava rast europskih ekonomija. “Ljudi kažu da će se sada ostvariti Sjedinjene Europske Države”, kaže Lilico.
Geopolitički projekt gotovo je završen
Po njemu, Britanija je u posljednjih 50 godina iznimno profitirala od članstva u Europskoj uniji. Međutim, Lilico smatra da je euro dosad bio ekonomski užas, direktan uzrok brojnih recesija i kriza. “On ne može funckonirati bez integrirane superdržave i jakih institucija”, kaže. Obzirom da Britanija ne želi sudjelovati u zajedničkoj valuti, od članstva više neće moći imati jednake prednosti u kakvima je dosad uživala.
“Većina prednosti bile su geopolitičke. Unutar EU, Britanija je sudjelovala u prihvaćanju post-fašističkih država poput Španjolske, Portugala i Grčke, i njihovoj tranziciji u liberalne demokracije. EU je ujedinila Zapadnu Europu protiv Varšavskog pakta, a zatim je prihvatila post-komunističke države u obitelj liberalnih demokracija. To su ogromni dobici. Ako zanemarimo nekoliko manjih detalja, poput Albanije i Srbije, ogromna većina tog projekta završena je,” kaže Lilico za Vox.
“Britanija je pritom svoje europske partnere prebacila na nama blisku regulatornu i ekonomsku filozofiju. EU ima vrlo britansku, tržišnu ekonomsku filozofiju baziranu na privatizaciji, slobodnoj trgovini, otporu državnim subvencijama, i opoziciji svakom protekcionizmu. To su također dobici koje kao član ne možete ostvariti dvaput”, kaže.
Pravilan sustav fiskalnih transfera
“A dokle god smo unutar EU, Britanija blokira put EU da ostvari svoju pravu sudbinu. Europski projekt treba imati jake institucije koje bi omogućile njegovo funckioniranje. Britanija je dio EU, ali ne i zajedničke valute, što znači da euro nije mogao preuzeti pravu kontrolu nad tim institucijama. To se, zatim, pretvorilo u ekonomske i političke katastrofe u zemljama poput Španjolske i Grčke, gdje smo vidjeli nezaposlenost od 20 ili 30 posto”.
“Nakon što se povučemo iz EU, ona će moći postati ujedinjena država. To će EU omogućiti da raste puno brže, što će biti dobro i za Britaniju”, kaže Lilico.
“Kako bi eurozona mogla pravilno funkcionirati kao ekonomska jedinica, treba pravilan sustav fiskalnih transfera. Kad se u nekoj zemlji pojave ekonomski šokovi, može ih umanjiti tako što populaciju seli okolo. To se događa unutar SAD-a i unutar Ujedinjenog Kraljevstva, ali ne i unutar zemalja eurozone. Što znači da se asimetrični ekonomski šokovi zadržavaju na manje razvijenim dijelovima, u kojima onda imate nezaposlenost 20 ili 30 posto”.
Porezne olakšice i regionalni poticaji
“Ako želite da stvari funkcioniraju, ne želite masovna kretanja populacije. Trebate fiskalne transfere. To znači regionalne poticaje i porezne olakšice kako bi pojedinci mogli nastaviti raditi u teškim vremenima. EU ima ovakav sustav, ali je jako malen: oko pola postotka BDP-a. U Britaniji se radi o 3 do 8 posto BDPa, dakle šest do 15 puta više nego u EU”, kaže.
“Ako nema Britanije, pojačat će se pritisak na ostale zemlje da krenu u puno dublju političku integraciju. Na taj način eurozona će moći ovladati vlastitim institucijama i ekonomijom. Dublju integraciju žele lideri Njemačke, Italije i Francuske, a nakon odlaska Britanije ona bi postala moguća. Ljudi to zovu Sjedinjenim Europskim Državama. Slažem se, to je kul ideja”.
Međutim, Lilico objašnjava da veća integracija i fiskalna unija ne znače da bi Njemačka trebala biti odgovorna za dugove neuspješnih država. “Ovo je ključna stvar. Najveća prijetnja integraciji eurozone jest kontinuirano inzistiranje komentatora da je jedini put prema integraciji taj da Nijemci plaćaju tuđe dugove. Što više ljudi to govore, to je veća šansa da fiskalna unija propadne, jer će Nijemci misliti da je fiskalna unija naprosto sustav putem kojeg će morati spašavati Talijane”.
Dobili smo još 15-20 dobrih godina
“Ali, to nije fiskalna unija. Na primjer, u Britaniji, kroz veliku većinu prošlog stoljeća, slali smo lokalne poticaje u Liverpool. Ako odete 250 godina u prošlost, vidjet ćete da je bilo obrnuto: Liverpool je slao novac u London. U budućnosti će vjerojatno Liverpool ponovno slati novac novac u London. Ali to je posve drugačije od toga da kažete: Liverpool može raditi što god želi, a kad propadnu, London će platiti”, kaže. “Ista je stvar s Njemačkom. Oni nisu odgovorni za tuđe dugove”.
Lilico također smatra da mnogi, koji su sada protiv britanskog članstva u Europi, ne misle da je Europska unija nešto loše. “Još nedavno, ljudi su mislili da možemo ispregovarati nove uvjete s našim europskim partnerima. Međutim, postalo jasno da to nije moguće… A još kad smo odbacili euro, bilo je jasno da nemamo budućnost u EU. Samo je bilo pitanje kada ćemo otići. Dobili smo još 15-20 dobrih godina članstva. To je dugi, dugi period”, kaže Lilico.