Studija otkriva da bi klimatske promjene mogle ugroziti turizam na jugu Europe
Toplija ljeta mogu dovesti do suša, požara i nestanka nekih biljnih i životinjskih vrsta
Turistička industrija u južnim europskim zemljama poput Španjolske i Italije mogla bi biti pod prijetnjom zbog klimatskih promjena, upozorava izvješće Europske unije. U studiji pod nazivom ‘Bit je u vremenu: prilagodba turističke potražnje klimatskim promjenama u Europi’ utvrđeno je da promjene klimatskih uvjeta mogu učiniti južne turističke destinacije manje atraktivnima.
U ovom je istraživanju Europa podijeljena na Britanske otoke (Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska), Južnu Europu (Španjolska, Portugal, Italija, Bugarska i Grčka), zemlje južne središnje Europe (Francuska, Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Slovenija, Hrvatska), zemlje sjeverne središnje Europe (Belgija, Nizozemska, Njemačka, Poljska i Luksemburg) te Sjevernu Europu (Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Norveška, Island i Danska).
Španjolska bi mogla izgubiti milijarde dolara
Toplija i sušna ljeta u zemljama poput Španjolske i Bugarske potencijalno mogu dovesti do većih suša, šumskih požara i negativnih promjena u biljnom i životinjskom svijetu. Ovaj porast temperature također bi mogao posjet mediteranskim zemljama ljeti učiniti jednostavno neudobnijim zbog prevelikih vrućina. Svi ovi čimbenici mogu potencijalno južne zemlje učiniti manje atraktivnima za turiste, ali na sreću, u izvješću se također zaključuje da bi zemlje na sjeveru, s umjerenijim ljetima, mogle doživjeti rast u turističkom prometu.
I dok izvješće kaže da bi Španjolska i Bugarska mogle biti najveće gubitnice, sjeverne baltičke zemlje poput Latvije, Estonije, ali i zemlje poput Slovenije i Slovačke mogle bi doživjeti procvat turističke industrije. Međutim, turisti ne bi trebali početi otkazivati svoj odmor u Španjolskoj, predviđanja izvješća odnose se na 2100. godinu. To se čini daleko, ali znanstvenici su skloni planiranju unaprijed.
Procjenjuje se da bi zemlje južnog Mediterana mogle izgubiti prihod od turizma u vrijednosti od 0,45 posto BDP-a svake godine. U slučaju Španjolske to bi značio gubitak od 5,6 milijardi eura godišnje. S druge strane, prihodi od turizma mogli bi se povećati u sjevernijim zemljama, ali samo do iznosa oko 0,32 posto BDP-a tih zemalja godišnje, što znači da bi Europa u konačnici bila na gubitku. Zemlje središnje Europe, a među njima i Hrvatska, mogle bi biti puno manje pogođene ovim promjenama i njihovi potencijalni gubici i dobici kretali bi u rangu od 0,16 do 0,13 BDP-a.
Hrvatska će možda imati koristi od drugačijeg ljetovanja
Studija, čiji su autori Salvador Barrios i Juan Ibanez Rivas, kaže da promjena u temperaturalnim ‘zonama udobnosti’ može dovesti do promjene u tome kad i koliko često ćemo koristiti odmor u budućnosti. Zaključuje se da bi turisti mogli početi raspoređivati svoje praznike “ravnomjernije tijekom godine i uzimati kraće odmore kako bi imali koristi, na primjer, od umjerenijih vremenskih uvjeta tijekom ostalih godišnjih doba”.
Studija je ustanovila da bi prilagodba u potražnji zbog promjene klime, u smislu perioda u godini u kojima idemo na odmor i produljenja sezone, mogla ne ići baš na ruku regijama Južne Europe te da bi mogla biti korisnija za zemlje sjeverne i središnje (južne i sjeverne) Europe i Britanske otoke, što znači i za Hrvatsku.