Jesmo li sto posto sigurni da želimo njemački zakon za govor mržnje na webu? Jer, ljudi tamo šize
Njemački pokušaj reguliranja Facebooka zasad ima dubiozan učinak
U raspravama o sankcioniranju govora mržnje na internetu, i zakonskom rješenju koje priprema hrvatska Vlada, Njemačka se navodi kao dobar primjer digitalne regulacije. Međutim, provedba njemačkog zakona, kojim se odgovornost za govor mržnje, širenje lažnih vijesti i prijetnje prebacuje na vlasnike društvenih mreža, pokazala se krajnje problematičnom.
Rigidni njemački zakon, poznat kao NetzDG, na prvu zvuči kao efikasno rješenje; njime se nalaže platformama poput Facebooka da sadržaj uklone u roku od 24 sata nakon što dobiju upozorenje. Ukoliko to ne naprave, mogu biti kažnjeni s visokim novčanim kaznama, do 50 milijuna eura. S punom primjenom NetzDG-a počelo se 1. siječnja ove godine, a obuhvaća društvene mreže dva milijuna korisnika, što su u Njemačkoj Facebook, Twitter, Instagram, YouTube i Snapchat.
Prijave suspektnih objava su jednostavne – na stranicama njemačkog ministarstva pravosuđa objavljeni su formulari putem kojih građani mogu prijaviti sadržaj koji smatraju nedopuštenim ili uvredljivim.
Merkel priznala da su promjene vjerojatne
No, zakon se u praksi pokazao krajnje manjkavim. Nakon nekoliko uistinu bizarnih incidenata, poput obrisanog tvita njemačkog ministra koji je sudjelovao u izradi zakona, NetzDG se našao na udaru nekoliko njemačkih stranaka, udruga, umjetnika i skupina građana. Iako postoji načelni konsenzus oko toga da se problematični sadržaji na društvenim mrežama trebaju uklanjati, a njihovi autori kažnjavati, dio njemačkog društva smatra da ovakav zakon naprosto nije dobro rješenje.
Criticism is mounting against Germany's new "hate speech" law https://t.co/tpYeX3k7wj
— The Economist (@TheEconomist) January 17, 2018
Kritičari NetzDG-a imaju brojne primjedbe, a najbitnija je ona da se njime zapravo guši sloboda govora. Nekoliko stranaka, uključujući i CSU, bavarske saveznike Angele Merkel, zalažu se za ozbiljne izmjene ili potpuno ukidanje zakona. Da zakon ima nedostataka, priznaju i u njemačkoj vladi koja je najavila mogućnost njegove izmjene. Glasnogovornik Steffen Seibert nedavno je izjavio da će evaluacija biti provedena u roku od šest mjeseci, nakon čega će se odlučiti o potrebi eventualnih promjena.
Uklanjanje priznatih umjetnika i umjetničkih djela
Konstanzin von Notz iz Zelene stranke izjavio je kako je jedan od problema što Facebook nema svijest o umjetničkoj slobodi, pa su često na meti objave umjetnika. “Svaka gola dojka odmah se briše, čak i ako je u klasičnoj uljnoj slici”, kazao je Notz. Recimo, uklonjeni su radovi nagrađivane njemačke umjetnice koja na Facebooku i Instagramu djeluje pod imenom Barbara.
Iako su joj objave legitimne, a u njima se često na zanimljiv način kombinira humor i politička događanja, one se uklanjaju. Recimo, kada je objavila fotografiju koja prikazuje prometni znak prekriven gornjim dijelom ženskog kupaćeg kostima, ta je objava uklonjena. Poanta je zapravo bila u tome da se ovim prometnim znakom pokuša utjecati na vozače da smanje brzinu. Iako je znak zaista nevin, fotografija koja se pojavila na profilu mlade umjetnice bila je blokirana.
U svojoj izjavi za DW Barbara je kazala kako Facebook i Instagram uopće više ne daju bilo kakve argumente za uklanjanje sadržaja. “Mislim da je ovo više od prijetnje slobodi na internetu, ona se na ovaj način uništila”. Radi se o mladoj umjetnici koja je, između ostaloga, 2016. osvojila prestižnu Grimme nagradu.
‘Pogrešan zakon koji treba ukinuti’
I odvjetnik koji se bavi područjem medija Joerg Heidrich kaže da je apsurdno misliti da su djela mlade umjetnice na bilo koji način ilegalna. No, ističe i da institucije države ne mogu jamčiti za sve što se objavljuje na društvenim mrežama. “Facebook je, na primjer, privatna tvrtka i oni načelno mogu izbrisati sve što žele”, kaže. “Svatko tko je proučio zakon znao je da bi zbog njega mogla nastradati sloboda govora”, kaže Heidrich.
“Po mom mišljenju, NetzDG je pogrešan zakon koji definitivno treba ukinuti. Kontraproduktivno je stvarati toliki pritisak.” Heidrich smatra i da Facebook i vlada moraju barem pronaći način za prijavu pogrešno obrisanog sadržaja. No, uspostavljanje kontakta s Facebookom i nije baš jednostavno. Njemačka podružnica firme u Hamburgu nema web stranicu ni objavljen telefonski broj pa nije realno očekivati da će se moći utjecati na njihove razloge i način rada.
Twitter baš i nema razumijevanja za satiru
Da nešto nije u redu sa zakonom, pokazalo se već prvog dana u slučaju Twitter računa satiričnog magazina Titanic. Zastupnica njemačkog AfD-a Beatrix von Storch na svojem je Twitteru i Facebooku napala policijske objave na arapskom. “Koji se to vrag događa u ovoj zemlji? Zašto službena policijska postaja tvita na arapskom jeziku? Misle li oni da će na taj način smiriti barbarske, muslimanske, muške horde silovatelja?”, objavila je u novogodišnjoj noći.
Can social media become less hateful by law? Germany is trying it — and failing, critics say. https://t.co/3Z9ZLxxYqv
— The Washington Post (@washingtonpost) January 15, 2018
Ispadi Beatrix von Storch odmah su uklonjeni, no nakon toga, satirični magazin Titanic ismijao je njene izjave; Twitter u Njemačkoj više nema razumijevanja za satiru, pa je i njihova objava ubrzo bila uklonjena. Njemačka oporba ovo je nazvala čistim primjerom koji ukazuje na nedostatke Zakona, a sve su osudile i njemačke novinarske udruge.
Obrisani anti-semitski video židovske zajednice
Krajem prosinca Mike Samuel Delberg, politički predstavnik berlinske židovske zajednice, objavio je na Facebooku video u trajanju od šest minuta u kojem je prikazan čovjek koji prijeti vlasniku židovskog restorana i psuje mu. Facebook je izbrisao njegovu objavu i blokirao mu račun na 24 sata. Objava je kasnije vraćena, bez ikakvog objašnjenja zbog čega je uklonjena.
“Ovaj zakon ne funkcionira”, napisao je Delberg tada na društvenim mrežama. “Treba ga mijenjati ili ga se riješiti”, poručio je vjerojatno ni ne sluteći da će nakon samo mjesec dana do istog zaključka doći i njemački politički vrh.
Bizaran slučaj njemačkog ministra pravosuđa
Još jedan recentni slučaj pokazao je koliko apsurdan može biti ovaj zakon čiji je cilj spriječiti govor mržnje na internetu. Radi se o brisanju tvita koji je objavljen prije osam godina. Da stvar bude bizarnija, tvit je objavio njemački ministar pravosuđa Heiko Maas. Drugim riječima, čovjek koji je radio na zakonu, postao je njegova žrtva.
U spornom tvitu, zbog kojeg je sad prekršio zakon, sadašnji ministar nazvao je Thila Sarrazina, političara koji je napisao kontroverznu knjigu o muslimanskim useljenicima, idiotom. Maas tada nije bio ministar, a slučaj je sada komentirao za Bild. Kazao je kako nije dobio nikakve informacije od Twittera o razlozima brisanja njegove objave. No, priznao je i kako postoje stvari koje više ne bi tvitao. “Naučio sam to tijekom godina”.