Jesu li vojne vježbe na rusko-norveškoj granici dio novog Hladnog rata i pokušaj izbjegavanja scenarija viđenog na Krimu
Oko 300 marinaca trebalo bi od siječnja biti smješteno na ovo područje
Američki tenk pun marinaca ruši sve pred sobom prolazeći kroz tišinu borove šume iznad Artičkog kruga, dok neidentificirani dronovi lebde iznad glava, a žuti i zeleni dim ispunjava ledeni zrak. Meta ove vojne trupe je bunker ispred njih, punkt norveških vojnika. Pucnjevi odjekuju kako se marinci približavaju dok se ispod njihovih noga čuje škriputanje snijega, piše CNN.
Naravno, u pitanju je samo igra, a manevri su dio vježbi. Uznemiruje, međutim, stvarnost na najsjevernijoj granici NATO-a i Rusije.
Oko 300 marinaca trebalo bi biti smješteno u Norveškoj od siječnja, kao dio paketa mjera da se osigura istočne članice NATO saveza. Iako će oni zapravo biti oko tisuću kilometara od granice, plan je ojačati spremnost postavljanjem tenkova unaprijed i naoružanja koje će biti pohranjeno tijekom cijele godine u podzemnim špiljama.
https://www.youtube.com/watch?v=7c1RGmmUojg
Kolektivna obrana
No, prije nego se započne s tim, Sjedinjene Države i Norveška provode zajedničke vježbe iznad Arktičkog kruga, postavljajući Abrams tenkove sjevernije nego što su ikada prije bili. Vježbe se pobudile intenzivno zanimanje, norveška policija istražuje više od 10 slučajeva pojave neidentificiranih dronova koji su oblijetali vježbe. Glasnogovornik norveške vojske Ole Johan Skogmo izjavio je kako se istražuje jesu li dronovi povezani sa “zainteresiranim mještanima ili drugim narodima.”
Razlog za ove sve aktivnosti može se vrlo jednostavno objasniti, jednom rječju: Ukrajina. Viši norveški sigurnosni dužnosnik otkrio je u razgovoru za CNN kako je povećana zabrinutost glede opasnosti od Rusije nakon njihovih postupaka na Krimu i u istočnoj Ukrajini. “Radi se o hibridnom ratovanju”, kazao je taj neimenovani dužnosnik i dodao da je tu cilj osporiti prirodu demokracije.
“To je rat bez članka 5,” kaže, pozivajući se na kolektivnu obranu, središnje načelo NATO-a, u kojem se navodi da je napad na jednog člana ujedno napad na sve saveznike NATO-a. “Odjednom, kada tenzije rastu, dovedeš vojnike, kao što si napravio u Krimu, i kažeš: Od sada, ja sam odgovoran i ja ću se brinuti za vas sve dok činite što vam kažem.”
Scenarij Krima
Skijanjem duž ograde koja označava dio granice, pod slabijim zimskim svjetlom, norveški graničari traže svoje ruske susjede. Tu i tamo uoče nekoga vojnika. “Događa se. Samo ih pozdravite”, kaže jedan stražar. Na upit bi li želio porazgovarati s vojnicima, kaže. “Vjerojatno, ali to je protuzakonito.”
Postoje dvije strategije za spriječiti da se scenarij Krima dogodi u Norveškoj. Prvo, prisutnost oklopnih vozila koji bi omogućili da se na vrijeme uoči male zelene ljude, i prisili njihove pomagače, Rusiju, da koriste oklopna vozila u sukobu. To bi jasno ukazivalo na to da svi napadi imaju državnu potporu. Drugo, prisutnost američkih marinaca, čime se osigurava da svako miješanje na norveškom teritoriju automatski uključuje Sjedinjene Države. A ova povećana opasnost dolazi baš u vrijeme političke nesigurnosti u Washingtonu.
Raskid s tradicijom?
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump doveo je u pitanje ulogu NATO-a, nazvavši je zastarjelom organizacijom kojoj je potreban preustroj. U zabačenom pograničnom području gdje stražari promatraju rusku granicu dalekozorom, svjesni su da je s Trumpom uloga članka 5. upitna. U svojim izjavama dao je naslutiti da bi moglo doći do čupanja tog članka što bi u ovom slučaju značilo da bi mogao ostaviti saveznike na istoku Europe nezaštićene.
“Prije godinu dana nije bilo sumnje o američkoj predanosti članku 5. i našoj obrani”, kaže norveški dužnosnik za CNN. “Sjedinjene Države su jesu i ostat će naš najvažniji saveznik”, kaže. Ipak, dodaje, ukoliko Trump nastavi sa svojom retorikom iz kampanje, “slomit će vrlo dugu tradiciju u američkoj vanjskoj politici”.
“Ako učiniti ono što je rekao tijekom izborne kampanje, morat će promijeniti američki način odnosa prema drugim državama i stvoriti novi sigurnosni model.”
Strateške poruke
Dužnosnik s kojim je razgovarao CNN priznao je da je Trump u pravu kad kaže države moraju platiti veći dio za financiranje NATO-a. Saveznici bi trebali uložiti najmanje 2% BDP-a u obranu, ali samo pet zemalja, SAD, Grčka, Velika Britanija, Estonija i Poljska, ispunjavaju tu obvezu. Prema statističkim podacima NATO-a, Sjedinjene Države su dale oko 650 milijardi američkih dolara za obranu u 2015. To je više nego dvostruko više od strane drugih 27 NATO saveznika zajedno.
No, s Rusijom koja jača, možda i nije najpovoljniji trenutak za izlazak iz saveza koji funkcioira već 60 godina. Norveški dužnosnik kaže da je tijekom protekle dvije godine odaslano niz strateških poruka od strane Rusije. Podsjeća na sve agresivnije obrasce koje uključuju nadlijetanje ruskih aviona iznad norveške obale. “Podmornica je podigla aktivnost do mjere koje nismo vidjeli još od Hladnog rata ,” zaključuje u razgovoru za CNN.