Kako euro stvara goleme probleme europskim zemljama, najviše Finskoj

Finska se oslanjala na Nokiju i drvnu industriju, koje su u problemima

ZADNJA IZMJENA: Jul 31, 2015
Foto: AFP

Euro stvara mnoštvo problema europskim zemljama, stoji u izvješću Svjetskog ekonomskog foruma, a jedan od najboljih primjera je Finska.

Finska ima neke od najboljih škola na svijetu, državni aparat je među najmanje korumpiranima na svijetu i javni dug je jedan od najnižih među bogatim zemljama. Iako su temelji ekonomije iznimno dobri, finsko gospodarstvo nalazi se u najduljoj recesiji u povijesti.

Ukratko, zaključuju, kriv je euro. Finska ima tu nesreću da je euro pretvorio tešku recesiju u znatno težu nego što je mogla biti. Sve je počelo kad je Apple došao na tržište mobitela, a Nokia je postala simbol zastarjele tehnologije. Finci su na teži način saznali da je gotovo nemoguće zamijeniti kompaniju koja je, na vrhuncu proizvodnje, doprinosila oko 4 posto finskog BDP-a. Drvna industrija bila je sljedeća na udaru. Finci su, naime, jedni od najvećih proizvođača drvne građe i drvnih derivata na svijetu. Da bi stvari bile još gore, Finska osjeća posljedice problema u Rusiji. Naime, rusko gospodarstvo, najveći trgovački partner Fincima, posrće pod pritiskom niskih cijena nafte i zapadnih ekonomskih sankcija.

Težak put do oporavka

Kad se sve uzme u obzir, finskom gospodarstvu bit će težak put do oporavka. Međutim, Finci ne mogu uraditi ono što obično rade države kad se susretnu s takvim problemima. Države obično devalviraju valutu, ali Finci imaju euro, kojim ne mogu upravljati.

Kako bi manje vrijedna valute vratila Nokiu na staze stare slave? Ne bi. Međutim, pomogla bi ostatku finskog gospodarstva da postane znatno kompetitivnije i da neke grane koje danas nisu toliko snažne, postanu znatno snažnije u bliskoj budućnosti. Inflacija bi također ostala u normalnim okvirima i ne bi pala previše, kao što je sada slučaj kada je inflacija negativna.

Deflacija smanjuje potrošnju domaćinstava i investicije u poduzećima. Svaki put kad gospodarstvo doživi šok, bilo zbog propasti banke ili umiranja industrijskog diva, ekonomija mora rezati troškove radi povećanja kompetitivnosti.

Manje plaće ili slabija valuta

Postoje samo dva načina za podizanje kompetitivnosti u takvoj situaciji: smanjenje vrijednosti valute što dovodi do manje vrijednosti plaća ili rezanje plaća. Iako je naizgled identično, puno je lakše rezati samo jednu cijenu, a to je vrijednost valute u odnosu na neke druge, nego rezati milijune cijena (plaće zaposlenika). Pozitivna stvar je i da nema potrebe za davanjem otkaza radi devalvacije valute, ali ljudima je potrebno dati otkaze kako bi prihvatili smanjenje plaća.

Postavlja se pitanje, koliko treba kriviti euro kao valutu, a koliko treba kriviti same probleme koji su zadesili finsku ekonomiju. Paul Krugman preporuča korištenje usporedive države, u ovom slučaju Švedske.

Usporedba finskog i švedskog BDP-a
Usporedba finskog i švedskog BDP-aprtscr/WEF

Kao što se može vidjeti na grafikonu, Finska i Švedska imale su gotovo identičan rast gospodarstva od početka devedesetih. Ali ekonomska kriza je znatno više pogodila Finsku, a razlika u rastu BDP-u 2014. godine bila je 20 posto.

Kako zaključuju ekonomski analitičari, finsko gospodarstvo doživjelo bi pad i da je zadržalo staru valutu, markku, ali je ipak palo znatno više od toga zato što im je euro oduzeo mogućnost da učine bilo što kako bi taj proces spriječili. Sve što sad mogu učiniti su novi rezovi.

Finski ministar financija  Alexander Stubb
Finski ministar financija Alexander StubbAFP

Finski ministar financija Alexander Stubb izjavio je za New York Times da je “devalvacija poput dopinga u sportu”, te da ona “daje kratkoročni uzlet, ali da duge staze, učinak nije toliko dobrotvoran”.

Mnogi misle da je devalvacija nepopularni potez za lagani izlaz iz krize, ali se isto tako slažu da zašto Finska ne bi željela to učiniti, s obzirom da je finsko gospodarstvo danas oko 5 posto manje nego što je to bilo 2008. godine.

Jedini način kako bi se euro Finskoj mogao isplatiti jest da im je više pomogao prije gospodarskog pada nego što im je naškodio nakon njega. No to je isto teška teza za prihvatiti, s obzirom da je Švedskoj jednako dobro išlo bez eura kao i Finskoj s eurom prije recesije.

Raif Okić
Telegram autor
1335 članaka Više o autoru