Kako firme iz Rumunjske peru novac u Hrvatskoj i izvlače milijarde kuna
Pročitajte što je ministar Lalovac otkrio u intervjuu za Telegram
Ministar financija Boris Lalovac je u razgovoru za Telegram otkrio kako je formirao poseban tim za velike porezne pronevjere, takozvane kružne prevare. Ministar kaže kako su neke organizirane skupine “doslovno uletjele u naš gospodarski sustav” i kako izvlače novac iz hrvatskog državnog proračuna iskorištavajući nedostatke europskog poreznog sustava.
Tvrtke iz Rumunjske, Bugarske i Italije s osnivačkim kapitalom od 20 tisuća kuna traže milijunske iznose kroz povrat poreza. Hrvatski je proračun time oštećen za oko pet milijardi kuna, procjenjuje ministar, a u cijeloj EU ukupna šteta doseže 3 do 4 posto BDP-a.
U nastavku vam donosimo sve što biste trebali znati o kružim prevarama.
Što su kružne prevare?
Kružne prevare su najteži i najznačajniji oblik poreznih prevara u EU. Službeno se nazivaju Zajedničkim prevarama putem nedostajućeg trgovca. Ovakve prevare iskorištavaju posebnosti prava o PDV-u i porezu na promet unutar EU.
Kako funkcioniraju?
Tvrtka iz EU prodaje robu poduzeću u Hrvatskoj. To je poduzeće oslobođeno plaćanja PDV-a. Drugo poduzeće koje je kupilo tu robu potom prodaje robu trećem poduzeću u Hrvatskoj i naplati iznos s PDV-om. Taj višak od PDV-a, ta bi druga kompanija trebala dostaviti poreznoj upravi, a prvo poduzeće koje je robu i prodalo dobiva PDV nazad. Porezna uprava na plaćanje poreza mora čekati do 4 mjeseca, a kupac koji je platio PDV dobiva svoj iznos nazad do kraja tekućeg mjeseca, dakle najviše u roku od 30 dana. Poduzeće koje se obvezalo uplatiti porez nestaje i država je prevarena za iznos PDV-a.
Zašto se nazivaju kružne prevare?
Zato što mogu funkcionirati beskonačno – u krug. Treće poduzeće iz prethodnog paragrafa ponovno bez PDV-a prodaje robu prvom poduzeću u drugoj državi Europske unije i cijela igra može krenuti iz početka. Roba je gdje je i bila, a fiktivno poslovanje oštetilo je državu za iznos PDV-a.
Koliko tvrtki sudjeluje u kružnoj prevari?
Dovoljne su tri tvrtke, ali često u takvim prevarama sudjeluje i deset kompanija kako bi prevaru bilo što teže otkriti.
Zašto država ne ovrši poduzeće koje se obvezalo platiti porez, a to nije učinilo?
Zato što to poduzeće postoji samo fiktivno. Posluje u unajmljenom prostoru, unajmljen je i namještaj, poduzeće nema zaposlenih, niti novaca na računu. Kada država shvati da je riječ o prevari, to poduzeće više ne postoji.
Koliko države EU koštaju kružne prevare?
Ministar Lalovac je za Telegram rekao kako je Hrvatska kružnim prevarama oštećena za 5 milijardi kuna. Državama EU i njihovim proračunima kružne prevare godišnje nanesu štetu od oko 100 milijardi eura.
Na koji način kružne prevare štete proračunu?
Osim što je državni proračun oštečen direktno financijski, kružne prevare utječu na povećanje deficita državnog proračuna i posljedično na povećanje javnog duga.
Zašto ih je teško otkriti?
Kružne je prevare teško otkriti zbog toga što je poduzeće uredno prijavilo sve svoje porezne obveze. Kada postane jasno da ih to poduzeće neće i izvršiti, obično je prekasno. Čak i kada kružna prevara bude otkrivena novac se rijetko vraća u proračun.