Kako je projekt za transport ruskog plina u Europu zakomplicirao odnose Njemačke s novim američkim predsjednikom
Kakva je sudbina plinovoda Sjeverni tok 2, u kojeg je uloženo 11 milijardi eura i koji je praktički pred završetkom?
Knjiga Saveznik protiv saveznika: Amerika, Europa i kriza sibirskih cjevovoda, koju je novi ministar vanjskih poslova SAD-a Antony Blinken napisao 1987. dok je još studirao, postala je nakon 34 godine hit među njemačkom političkom elitom, piše Financial Times.
U njoj mladi Blinken analizira sankcije koji je administracija bivšeg predsjednika Ronalda Reagana uvela 1981. protiv tadašnjeg Sovetskog Saveza jer je počeo graditi sibirski plinovod koji je trebao prevoziti ruski plin do Europe.
Andreas Nick, zastupnik Bundestaga iz Kršćansko-demokratske unije kancelarke Angele Merkel, istakao je kako je Blinken još tada upozorio da sankcije nisu pravi način za obračun s europskim saveznicima, te da je Washingtonu važnije gajiti dobre odnose s njima nego određivati kakve će ekonomske odnose održavati s Moskvom.
Vrijeđanje embargom
Blinken je u knjizi zaključio kako je “američki embargo bio nepodnošljivo vrijeđanje Europljana, jer je, prema njihovom mišljenju, Washington drsko potvrdio pravo SAD-a da odlučuje o trgovinskoj i vanjskoj politici svojih saveznika, sviđalo se to njima ili ne.”
Knjiga Saveznik protiv saveznika: Amerika, Europa i kriza sibirskih cjevovoda potvrđuje da se novi američki predsjednik Joe Biden okružio vrhunskim stručnjacima kao što je Blinken, koji je već kao student pokazao iznimno znanje, analitički talent i velike intelektualne sposobnosti.
Sporni plinovod
No, to je za njemačke čitatelje manje važno, za njih je puno bitnije to što je Blinkenov studentski uradak pokazao da se povijest ponavlja: Rusija, naime, upravo dovršava gradnju druge cijevi plinovoda Sjeverni tok 2 kojim će se ruski plin dopremati u Njemačku, odnosno Europu.
Donald Trump je, kao i Ronald Reagan nekada, zbog toga uveo sankcije protiv Rusije i svih tvrtki koje sudjeljuju u gradnji plinovoda. A te sankcije pogodile su najviše kompanije američkih saveznika, Njemačke, Austrije, Danske… Zbog toga je Sjeverni tok još više produbio jaz između Washingtona i Berlina, ali i između Njemačke i njenih partnera iz Europske unije.
Projekt od 11 milijardi
Kancelarka Angela Merkel ovih je dana ponovila kako je plinovod Sjeverni tok 2 međunarodni privatni komercijalni projekt te da njena vlada ne namjerava zaustaviti njegovu gradnju.
Inače, Sjeverni tok 2 u vlasništvu je ruske državne kompanije Gasprom te nekoliko velikih europskih naftnih kompanija. Projekt vrijedan oko 11 milijardi eura, pred završetkom je, jer valja postaviti jedva još stotinjak kilometara cijevi pod morem.
Razlozi razmimoilaženja
Washington tvrdi da je protiv novog plinovoda jer Europu čini još zavisnijom od ruskog plina te ugrožava njenu energetsku neovisnost i sigurnost. No, pravi je razlog protivljenja SAD-a puno prozaičniji: Washington želi izbaciti ruski plin iz Europe kako bi na tom velikom tržištu osigurao prostor za američke viškove plina.
Merkel međutim tvrdi da niti Njemačka niti EU neće postati ovisne o Rusiji te je podsjetila da Berlin uvozi ruski plin već pedesetak godina te da to niti jednog trenutka nije ugrozilo interese Berlina. Upravo suprotno, ojačala je ekonomsku i političku moć Njemačke.
Žustra obrana projekta
Heiko Maas, njemački ministar vanjskih poslova, kazao je kako zapadne zemlje moraju voditi računa da ne gurnu Rusiju u još tješnju gospodarsku i vojnu suradnju s Kinom. Armin Laschet, novi predsjednik vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU) i mogući budući kancelar također smatra da Berlin ne smije odustati od projekta plinovoda Sjeverni tok 2.
“Njemačka zbog borbe protiv klimatskih promjena zatvara atomske centrale te prestaje koristiti energiju dobivenu iz ugljena. I zato nam je za prijelazno razdoblje potreban ruski plin,” zaključio je Laschet.
Što kaže predsjednik
Najdalje je u obrani ruskog-njemačkog plinovoda otišao njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier koji je ustvrdio da je Sjeverni tok 2 jedan od rijetkih mostova koji u vrijeme narušenih odnosa povezuje Rusiju i Europu.
Steinmeier je istakao da “za nas Nijemce postoji još jedna dimenzija – više od 20 milijuna sovjetskih ljudi ubijenih u Drugom svjetskom ratu. To ne smijemo izgubiti iz vida.” Ta je izjava odmah protumačena kao nastojanje Berlina da preko Sjevernog toka 2 otplaćuje neku vrstu moralnog duga Rusiji.
Mogući kompromisi?
U želji da se što prije završi plinovod, ali i obnovi bliski odnos s Washingtonom, koje je devestirao Donald Trump, u Berlinu nastoje pronaći rješenje koje će zadovoljiti predsjednika Bidena te ga udobrovoljiti da ukine sankcije protiv Sjevernog toka 2.
Stoga predlažu da se u ugovor o korištenju plina unese klauzula koja bi omogućila Berlinu da zatvori Sjeverni tok 2 ako, primjerice, Rusija pokuša prekinuti opskrbu plina Europe preko Ukrajine, što bi tu zemlju financijski teško pogodilo. Time bi se, smatraju u njemačkoj vladi, zapravo ojačala pregovaračka pozicija EU-a u odnosu na Moskvu.
Drugi je prijedlog da Njemačka uvede moratorij na puštanje u rad plinovoda dok Rusija, primjerice, ne pusti iz zatvora oporbenog lidera Alekseja Navaljnog.
Washington za dogovor
Istodobno, i Washingtonu je u interesu da što prije popravi odnose s Njemačkom. Predsjednik Biden svjestan je da bez Njemačke neće uravnotežiti odnose s EU, da neće moći stvoriti zajednički front u sučeljavanju s Kinomn i pregovorima s Iranom te neće postići dogovor o klimatskim promjenama.
Zbog toga nikoga nije iznenadila vijest koju je jučer objavio Wall Street Journal da je nova američka administracija počela pregovore s Njemačkom oko budućnosti Sjevernog toka 2 te o sankcijama. Također nije tajna da se u Bijeloj kući razmatra mogućnost umanjivanja sankcija, premda se tomu žestoko protive republikanci, ali i većina demokrata u Kongresu i Senatu.
Tijekom predizborne kampanje Biden je ponavljao kako je protiv plinovoda tvrdeći kako je “to loš posao za Europu”. Na tom tragu glasnogovornik State Departmenta prošlog je tjedna ustvrdio kako Sjeverni tok 2 “dijeli Europu, izlaže Europu i srednju Europu ruskim manipulacijama te ide protiv vlastitih europskih energetskih i sigurnosnih ciljeva”.
Zabrinutost na Baltiku
No rusko-njemački plinovod jednako tako zabrinjava Poljsku i baltičke države koje se boje svakog bilateralnog dogovora Berlina i Moskve jer ih podsjećaju na sporazume Pruske i Rusije iz 1772. i 1795., ali i na nacističko-sovjetski pakt iz 1939.
Zbog toga se baltičke države i Poljska žestoko protive bilo kakvim bilateralnim dogovorima Moskve i Berlina, ne krijući pri tomu da su za srednjoeuropske i istočno europske države SAD, a ne EU, presudni zaštitnik njihove neovisnosti.
Francuska se pak počela otvoreno protiviti plinovodu nakon što je u Moskvi uhićen oporbeni čelnik Aleksej Navaljni. Zbog toga je francuski ministar europskih poslova Clement Beaune u ponedjeljak pozvao Njemačku da odustane od projekta Sjeverni tok 2.
Neizvjesna sudbina plinovoda
S obzirom da je Sjeverni tok 2,u kojega je uloženo oko 11 milijardi eura, praktički pred završetkom, malo je vjerojatno da će Rusija i Njemačka odustati od njega. Umjesto toga potruditi će se da se pronađe neko kompromisno rješenje.
Na tom tragu Berlin je već ponudio ulaganje milijarde eura u dva LNG terminala kojima bi se američki tekući, prirodni plin transportirao u Europu, a zauzvrat očekuju od Washingtona da dopusti završetak gradnje.
Sada je još red na Moskvi da ponudi rješenja koja će biti prihvatljiva Washingtonu, EU i Njemačkoj. Što, dakako, nije ni malo jednostavno, ali bez kompromisnih prijedloga sudbina Sjevernog toka 2 biti će vjerojatno zapečaćena na neko dulje vrijeme.