Merkel zvala Vladimira Putina, traži da pritisne ukrajinske separatiste

Primirje iz Minska se mora poštovati, priopćila je Angela Merkel

German Chancellor Angela Merkel (L) speaks with Russian President Vladimir Putin during a bilateral prior to a summit on Ukraine at the Elysee Palace in Paris, on October 2, 2015. Merkel, Ukrainian President Petro Porochenko, French President Francois Hollande and Russian President Vladimir Putin will take part in the summit. AFP PHOTO/ POOL /ETIENNE LAURENT / AFP / POOL / ETIENNE LAURENT
FOTO: AFP/AFP

Njemačka kancelarka Angela Merkel zatražila je u utorak u telefonskom razgovoru s predsjednikom Vladimirom Putinom da iskoristi svoj “utjecaj” na separatiste na istoku Ukrajine kako bi poštovali dogovor o primirju iz Minska.

“Kancelarka je jasno rekla predsjedniku Putinu da se primirje mora poštovati i da OESS-ovi promatrači moraju trajno imati neograničen pristup čitavom teritoriju zahvaćenom sukobom, pa i ukrajinskoj granici, kako bi se ostvario daljnji napredak radi pronalaženja konačnog političkog rješenje za stanje na istoku Ukrajine”, ističe se u priopćenju kancelarke.

Merkel je usto ocijenila da “Rusija mora iskoristiti svoj utjecaj na separatiste”.

Nema trajnog mira u Ukrajini

Kancelarka je još u ponedjeljak, u prigodi posjeta ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka Berlinu, izrazila žaljenje što još nema “trajnog mira” u Ukrajini, gotovo godinu dana od potpisivanja dogovora iz Minska.

Usto je istaknula da će se gospodarske sankcije Rusiji ukinuti samo pod uvjetom da potonja poštuje dogovor koji je u veljači 2015. potpisan u Minsku pod njezinim i pod pokroviteljstvom francuskog predsjednika Francoisa Hollandea.

Potrebno strogo poštivanje mirovnog ugovora

Ukrajinski predsjednik je pak istaknuo da njegova zemlja više ne može donositi “jednostrane” odluke u provedbi mirovnog ugovora sve dok separatisti i Moskva ne budu poštovali svoje obveze.

“Samo će strogo poštovanje mirovnog ugovora stvoriti uvjete za donošenje teških, ali nužnih političkih odluka u ukrajinskom parlamentu”, rekao je u ponedjeljak, a smjerao je, čini se, na prijedlog o većoj autonomiji na istoku Ukrajine.

Ta je tema među najosjetljivijima za ukrajinskog predsjednika: prvo glasovanje u parlamentu o tom pitanju u kolovozu završilo se prosvjedima u kojima su poginula četvorica a ranjeno je više od sto redarstvenika.

Rusija šalje oružje i ljude

Po Porošenkovim riječima, Rusija i dalje šalje oružje i ljude u Ukrajinu, a separatisti, uz potporu Moskve, i dalje sprječavaju međunarodne promatrače da izađu na teren.

Više od 9000 ljudi je poginulo, a 20.000 je ranjeno u borbama na istoku zemlje od travnja 2014., po podatcima UN-a. Premda se vojna situacija uglavnom smirila nakon potpisivanja ugovora iz Minska u veljači 2015., nastavljaju se sporadični sukobi ukrajinske vojske i proruskih pobunjenika.

Kijev optužuje Rusiju da ima oko 8500 vojnika na terenu, što Moskva niječe.